Zašto je uvozni paradajz jeftiniji od domaćeg

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika na pijacama je počeo kasnije nego prethodnih godina da se prodaje domaći paradajz. Iako su troškovi proizvodnje bili veći, to se ne odražava na cenu koju na tržištu diktira uvozni paradajz i trenutno se prodaje za 200 dinara po kilogramu.

Porodica Mutavdžija iz Dolova kod Pančeva već 20 godina živi od proizvodnje paradajza, krastavaca i paprike u plastenicima. Na 1.600 kvadratnih metara oni najviše proizvedu paradajza, oko 15 tona. Da bi dobro rodio i ovog proleća, moralo je mnogo više da se radi i ulaže nego ranije.

„Hladne noći su predstavljale veliki problem, preko dana bile su visoke temperature, a noću mnogo hladne. Pokušali smo to da nadomestimo grejanjem i kao što se vidi uspeli smo, ali bilo je teško“, kaže Radoje Mutavdžija, povrtar iz Dolova.

Domaćim proizvođačima povrća velika su konkurencija uvozni proizvodi, pa se tako paradajz iz Albanije i Severne Makedonije prodaje po nižim cenama, jer u tim državama povrtari dobijaju mnogo veće subvencije nego kod nas. Dobru zaradu mogu očekivati samo oni koji kupcima prvi ponude robu.

„Prvo, domaći ima miris i ukus, dok uvozni ima i svoje prednosti i mane. Prskan je više da bi mogao da stigne do nas. Domaći je kvalitetniji i zaista se trudimo da mu sve damo na vreme od decembra do maja dok ne krene prvi proizvod“, ističe Biljana Mutavdžija, povrtarka iz Dolova.

Domaćim proizvođačima je u interesu da proizvode zdravu hranu i zato zahtevaju veću kontrolu ispravnosti svih proizvoda, ali i drugačiju raspodelu subvencija.

„Proizvod koji mi proizvedemo da bude subvencionisan kao i u drugim zemljama i da bude podstaknut po kilogramu, a ne po hektaru ili aru, jer mi nemamo velike površine, ali proizvodimo mnogo kilograma“, dodaje Radoje.

Porodica Mutavdžija će do kraja avgusta u svojim plastenicima brati paradajz i papriku, a onda će pripremiti zemljište za proizvodnju kornišona.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18