Razvojni put šarana – od epruvete do trpeze

Na Ribnjaku „Sutjeska“ kod Zrenjanina mrešćenje šarana se sprovodi u laboratorijskim uslovima. Najosetljiviji deo procedure, oplodnja ikre, mora se obaviti u kratkom roku, pa zato u poslu učestvuju svi radnici.

Jon Drobac, radnik na ribnjaku Sutjeska, već 20 godina učestvuje u laboratorijskom mrestu šarana. Za unapred određeni dan u mesecu maju izaberu se kvalitetni mužjaci i ženke, od kojih se ručno prikuplja ikra i mleč.

 „Jednu maticu koristimo više godina, jer ispočetka je ona teži 3 do 4 kg. Onda dostigne i  desetak kilograma“, kaže Jon.

Sve se u ovom „porodilištu za ribe“ radi ručno. Mešanje, smeštaj u inkubatore i praćenje količine vode koja mora imati temperaturu od dvadesetak stepeni Celzijusa. Za izleganje larvi potrebno je pet dana.

„Kapacitet ovog mrestilišta, što se tiče šaranskih larvi koje nastaju kao proizvod tog produkta laboratorijskog mresta, je pedeset miliona u jednom turnusu“, naglašava Milanka Cvetić, rukovodilac mrestilišta. Dodaje da su potrebna dva turnusa da bi se zadovoljila potražnja za šaranskom larvom na teritoriji čitave Srbije.

Voda za mrest ne sme imati nikakve primese. I najmanja količina prirodnog metana, kojeg u vojvođanskoj vodi ima, može da uništi larve. Veštački mrest početak je dugog puta, koji se završava kad riba dostigne težinu potrebnu za tržište.

„Na većini naših velikih ribnjaka, oni su u principu svi na poluintenzivnoj proizvodnji, tri godine je potrebno od larve do šarana, u intenzivnoj proizvodnji – dve godine. Ako se hrani žitaricama, od 3 do 5 kg za kilogram prirasta, a ekstrudiranom hranom to bi trebalo da bude ispod dva, čak 1,3 do 2, sve zavisi od procenta proteina u hranivu“, kaže Vidak Milošević, direktor Ribnjaka „Sutjeska“. 

Nakon pet dana provedenih u inkubatoru, larve se u džakovima prebacuju u jezera gde će nastaviti život. Na Ribnjaku „Sutjeska“ smatraju uspešnim ako trećina malih šarana preživi.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime