Četiri žene i dvoje dece obrađuju 10 hektara zemlje

Zbog veće ekonomske isplativosti u poljoprivredi poslednjih godina sve veći broj mladih proizvođača umesto ratarskoj okreću se povrtarskoj proizvodnji, pa umesto u potrazi za poslom van naših granica ostaju na porodičnim imanjima.

Na porodičnom imanju Ožegović u Srpskoj Crnji živi po mnogo čemu specifična porodica, četiri dame i dvoje dece. Obrađuju oko deset hektara zemlje, od toga 80 odsto površina u ratarskoj, a preostalih 20 odsto u povrtarskoj proizvodnji.

Iz godine u godinu povećavaju površine u povrtarskoj proizvodnji, kako ističu zbog bolje zarade, sve poslove su podelile. Marija je zadužena za proizvodnju.

„Odlučili smo da se bavimo povrtarskom proizvodnjom, trenutno ovde imamo jagode od kojih smo počeli više da pravimo rakiju nego što prodajemo gotov proizvod“, ističe Marija Ožegović iz Srpske Crnje.

I što je posebno interesantno, najmlađoj Zorici je pripala briga oko finansija.

„Veoma je teško, ali mi se trudimo da na što bolji način rešimo sve da nam ostane i za život i da imamo kao što vidite i plastenik, pa da imamo nešto da unapređujemo“, navodi Zorica Ožegović.

Ostale su u Srpskoj Crnji zato što vole selo.

„Volele bismo da se vrate i mladi koji odlaze, baš iz tog razloga jer imaju šta da rade i mogu da napreduju, samo ako hoće“, smatra Zorica.

Njihova majka Stojanka ima posebna zaduženja.

„Srećna sam majka zato što su moja deca ostala ovde, nisu otišla po inostranstvu da rade, da ja budem željna svoje unučadi, nego da smo zajedno ovde, zajedno radimo. Ja sam više u kući, po kući radim sve što je potrebno i isto tako im pomažem što se tiče ovih jagoda“, ističe Stojanka Ožegović.

Na imanju nismo zatekli njihovu baku koja je u to vreme prodavala jagode na pijaci i dvoje dece koji su u školi i, kako nam tvrde ove dame, ovo je najbolji primer da nema muških i ženskih poslova u poljoprivredi.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime