Bagremov cvet slabo medi

Vremenski uslovi ne pogoduju pčelarima. Bagremova paša kasni, pa ovih dana sele košnice. Na Rudniku ih je sve više, ali će i pored zdrave sredine prinos ipak biti manji.

Da je toplije, mogli su se nadati rekordnoj godini. Bagrem je kasnije procvetao, a kasni mrazevi, hladno proleće i česte nepogode uticaće i na dobar prinos.

„Ide se prvo u niže krajeve oko Obrenovca, gde je prvi bagrem ili u Deliblatsku peščaru, pa se onda seli u više krajeve i tako redom. Dve-tri paše da bi se skupilo dvadesetak kilograma meda po košnici“, objašnjava Ivica Matić, pčelar iz Borče.

Šućo Trtovac, pčelar iz Novog Pazara, kaže da je bilo malo grada i da sada prebacuju košnice na veću nadmorsku visinu.

„Tek počinje druga paša i mi ćemo upravo sad da koristimo ovu drugu pašu dokle bude da bi iskoristili koliko-toliko“, kaže Trtovac.

U potrazi za dobrim lokacijama pčelari iz cele Srbije košnice dovoze na Rudnik. I pored zdrave sredine, na najvišem vrhu Šumadije ove godine pčele će saće teško napuniti slatkim sokom, jer bagremov cvet slabo medi.

„Društva su prilično jaka, međutim, unos je slab gore u nastavcima. Biće nešto, ali nije to ono kao što je bilo ranijih godina, pre 6-7 godina stvarno smo imali dobru pašu“, procenjuje Slavko Perić iz Lazarevca.

Srpski bagremov med cenjen je u Evropi. Kad je rodna sezona Mirići iz Belanovice mogu da izvezu do 700 tona meda. Već nekoliko godina beleže dva puta manje, a sada ne garantuju ni kakva će cena biti.

„Glavna paša za Srbiju je bagremova paša i naš bagrem i mađarski spadaju u najkvalitetnije medove bagremove, bagremovog tipa i cena se određuje kad se završi sezona, pa se vidi šta se ubralo, kolika je ponuda, potražnja. Niko lako, ne istrčava se sa cenom“, navodi Marko Mirić, medar iz Belanovice.

Na Rudniku sada ima oko 2.000 košnica. U ovom planinskom kraju, iako su prinosi ispod proseka, pčelari računaju na dobar kvalitet meda.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime