Najveću mogućnost izvoza iz Srbije za sada definitivno ima malina, ali sve bolju poziciju zauzima i višnja. Iz tog razloga, mnogi voćari odlučuju se za ovu kulturu, a među njima su i zadrugari iz Beške koji su se pre tri godine opredelili za oblačinsku. Nedaleko od Novog Sada, na 26 hektara podigli su zasade ove voćke i to po faznom principu kako bi postepeno osvojili i tehnologiju i proizvodnju i tržište. Prve plodove iz ovog voćnjaka ubraće za dve nedelje.
– Branje ćemo obaviti mehanizovano, imamo jedan berač poljske proizvodnje koji bi trebalo da zameni desetine i stotine radnika. Nadamo se da će ove godine biti šta da se ubere, ovo je prvi prolazak mehanizacije kroz ovaj voćnjak i ne treba očekivati neki veliki prinos. Očekujemo dva do tri kilograma po stablu, znači 2,5 do tri tone po hektaru – navodi direktor ZZ Beška Dragan Lončar.
Još uvek postoje uslovi za razvoj bolesti, zrenje neujednačeno
Usled hladnog i kišnog proleća, stabla su tretirali više nego uobičajeno kako bi ih zaštitili od bolesti.
– Uslovi postoje da se još dese neka iznenađenja u smislu štetočina, truleži, ali pratićemo i odbranićemo fungicidima i insekticidima koji imaju kratke karence, ako bude potrebe za tim – navodi.
A da je višnja odličnog kvaliteta kada je u pitanju krupnoća ploda, ocenjuje profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Nenad Magazin. Jedini problem u ovoj godini bilo je, napominje, neujednačeno zrenje.
– To je bilo uzrokovano time što smo imali neujednačeno cvetanje pa imate i plodove koji su potpuno zeleni, jer su vrlo kasno cvetali i vrlo tamne koji su praktično vrlo blizu toga da budu potpuno zreli – objašnjava Magazin.
Ocenjuje da je oblačinska višnja jedan od brendova Srbije, te da treba raditi na njenoj boljoj poziciji na tržištu i birati kvalitetan i dobar sadni materijal.
Cena i dalje nepoznata
Iako će berači uskoro ući u zasade, o konkretnoj ceni i dalje nema reči.
– Prošle godine je situacija bila dosta loša, bilo je dosta višnje druge klase koja se plaćala za 25-30 dinara, cena prve klase je išla i iznad 50 dinara. Nadamo se da, ako ta cena ostane, da možemo u ovakvim zasadima očekivati i tu cenu prve klase.
A i proizvođači se nadaju boljoj ceni.
– Oseća se da postoji tražnja za višnjom zato što je u Vojvodini bilo dosta izmrzavanja. Mi ćemo ovaj prvi rod prodati samo na domaćem tržištu, planiramo ga za partnera u Srbiji, jer mi za sada nemamo preradne kapacitet – dodaje Lončar.
Ukoliko osvoje domaće potrošače, pokušaće da put pronađu do inostranih kupaca kako sirovim plodovima, tako i prerađenim proizvodima u vidu sokova, džemova, likera i svega što tržište bude zahtevalo.
Izvor: Agroklub