Zaštita krompira od krompirovog moljca

Na području Srbije, usevi krompira se nalaze u različitim fazama razvoja, u zavisnosti od lokaliteta, datuma setve i sortimenta. Na nekim parcelama je već povađen krompir, na nekim se vađenje uskoro očekuje, a na značajnom broju parcela je krompir još uvek u različitim fazama žućenja cime.

Na feromonskim klopkama koje su smeštene u usevima krompira se registruje povećanje brojnosti odraslih jedinki krompirovog moljca.  Za nekoliko dana se očekuje maksimum leta leptira treće generacije. To je kritična tačka u zaštiti krompira od ove štetočine.

Proizvođačima se preporučuju sledeće mere:

-Kod useva  gde je cima suva i zemljište bez korova, obavezno  treba vaditi krompir čim to vremenski uslovi dozvole  i čuvati ga u  skladištima  u kojima je kontrolisana temperatura (ispod 10°C). Skladišta krompira  treba na svim otvorima da budu  obezbeđena gustim mrežama kako bi se sprečio ulazak odraslih jedinki i dalji razvoj moljca.

-Krtole krompira nakon vađenja ne treba ostavljati na parcelama i u dvorištima već unositi u skladišta koja su dobro obezbeđena.

-Na parcelama gde se krompir neće uskoro vaditi, čim se nakon obilnih padavina omogući ulazak na parcele, preporučuje se primena  hemijskih mera zaštite: Coragen 20 SC (hlorantraniliprol) 0,15-0,2 l/ha + Decis 2,5 EC ili Konfuzija ili Polux 0,3-0,5 l/ha (karenca 14 dana).

-Na parcelama sa kasnim sortimentom gde je još uvek potrebno sačuvati lisnu masu, predlaže se nastavak zaštite od dva najznačajnija patogena krompira, prouzrokovača plamenjače i crne pegavosti nekim od sledećih fungicida: Revus top 500 SC (mandipropamid+difenokonazol) 0,4-0,6 l/ha (karenca 7 dana) ili Ranman top (cijazofamid) 0,5 l/ha (karenca 7 dana).

Izvor: Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra