Dobro došli kićeni svatovi na mačvansku svadbu

Svadbe su deo tradicije i kulture svakog naroda. U Biblioteci šabačkoj u toku je izložba „Dobro došli, kićeni svatovi“, autorki Kristine Aleksić i Vesne Timotić. Uz izložbu, štampana je i knjiga o svadbenim običajima mačvanskog kraja.

O svadbenim običajima u Šapcu i Mačvi malo je podataka, a inspiraciju za izložbu i knjigu o njima autorke su pronašle u romanu „Seljanka“Janka Veselinovića. 

Obuhvaćena su tri specifična običaja o momaštvu i devojaštvu, kada se momcima nagarave brkovi i počnu da se pojavljuju na saborima sa crvenom kapom kriškarom, devojkama koje su pravile lutkice i stavljale u prozor kao znak da su za udaju i običaj poseban za selo Ribare koji se zove „svekrva na tavanu“ koji je zabeležio i Vuk Karadžić.

„Sutradan, posle svadbe, dok se mlada uređuje u vajatu, tj. dok joj se stavlja konđa, svekrva se na opštu radost i veselje penje na tavan i tamo počinje da igra i peva, i pri tom stvara neverovatnu prašinu. Ona se u tom trenutku gotovo i ne vidi od prašine, i onda počinje da peva: „Gledaj, sine Pero, s tavana kako naja igra snahama“, objašnjava ovaj običaj Kristina Aleksić, autorka izložbe.

Postavka u Biblioteci šabačkoj sadrži fotografije, odeću za mladence i lične predmete iz bakinih škrinja, među kojima posebnu pažnju privlači venčanica iz 1932. godine.

Naši davno zaboravljeni običaji koji su bili tu da sačuvaju mladence od opasnosti ali i da sačuvaju svetinju kućnog praga.

„Što dalje gledamo u prošlost, to bolje vidimo budućnost i Biblioteka šabačka nastoji da u tome istraje“, kaže Jelena Podgorac Jovanović, direktorka Biblioteke.

Autorke naglašavaju da su današnji običaji daleko od tradicionalnih, pod uticajem nove mode i zapadnih zemalja, ali da bi valjalo ponekad zaviriti u ormare prabaka, pogledati žute fotografije i vratiti se u vreme ondašnje, kako ne bismo zatrli i ono malo sebe što je ostalo.

Izvor: RTS

Foto: bibliotekasabac.org.rs

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra