ČUVENA SRPSKA GRNČARIJA NA UNESKOVOJ LISTI: U loncu iz Zlakusa najbolje se kuva

Tekst i foto: Željko Dulanović

Kupus i pasulj, skuvani uz otvorenu vatru u zemljanom loncu, nemaju manu. I gulaš i bosanski lonac puno su ukusniji od onih spremljenih u „običnim“ posudama, zbog čega je kvalitetna grnčarija uvek na ceni. A ona proizvedena u Zlakusi kod Užica je, kažu, bez premca. Za nju znaju širom planete, pa ne čudi što ju je prošle godine Unesko uvrstio na reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Priprema hrane u zemljanom posuđu stara je gotovo koliko i samo čovečanstvo. Mada su tokom istorije mnogo toga promenilo u navikama i potrebama ljudi, i dalje se svi slažu da dobrog zalogaja nema bez onog pripremljenog na tradicionalni način.

Što se duže krčka, sve je ukusnije

– Ono što je očuvalo tradiciju izrade grnčarije kroz vekove jeste njen kvalitet i poseban ukus hrane koja se u njoj sprema. Oni retki koji tvrde da hrana, pripremljena u zemljanom posuđu, ne zavređuje reči hvale, verovatno se nikada nisu sreli s nezaboravnim ukusima teletine i jagnjetine ispod sača, kiselog kupusa iz zemljanog lonca ili posnog prebranca u đuvečari. Jer, ko to samo jednom proba, tražiće duplu porciju – kaže Milomir Džambasević, kome to nije profesija, ali sjajno kuva iz ljubavi.

Vašari, narodni sabori, razne svetkovine i etno-manifestacije kod nas se ne mogu zamisliti bez hrane spremljene u zemljanom posuđu, a „svadbarski kupus“ je nezaobilazan. U kojim god količinama da se spremi, kažu organizatori, sve se brzo pojede.

– Što se jelo u njemu duže krčka, sve je ukusnije. Pre par leta sam za prijatelje pripremao slatki kupus. Kako bi se koja porcija pojela, ubacivali smo novu količinu u zemljani lonac, i tako par dana, koliko je naše druženje na obali Uvačkog jezera trajalo. Oni koji su na kraju dobili kupus sa dna lonca, kažu da ništa slađe nisu jeli u životu. A i ne čudi. U stalnoj žurbi i trci za novcem i poslom, savremeni čovek je „osuđen“ na takozvanu „brzu hranu“, pa su mu jela, spremljena na tradicionalni način, prava radost za želudac – kaže Džambasević.

Ne kupujte bez žiga

Prilikom kupovine zemljanog posuđa, savetuju kulinari, valja, međutim, otvoriti „četvore oči“, jer u trci za zaradom lažni majstori ne biraju sredstva. Zbog toga originalni lonci, šerpe, pekači, crepulje i sač iz Zlakuse na sebi imaju utisnut zaštitni znak s imenom sela (s početnim pisanim ćiriličnim slovom „Z“) i žig majstora, kao i sertifikat okačen o svaki predmet. U selu grnčara na ovaj potez su se odlučili upravo kako bi se zaštitili od falsifikata. A oni se prave na električnom kolu, u kalupima ili presama, zbog čega su i lošijeg kvaliteta od zemljanog posuđa koje se izrađuje ručno, na starinski način.

U Zlakusi, prestonici grnčara, sam način izrade zemljanog posuđa nije se menjao vekovima. Od mešavine gline i mlevenog kamena kalcita, najpre na ručnom, drvenom kolu prstima grade sloj po sloj, pa potom oblikuju i glade sud. Posle izrade sudovi idu na prirodno sušenje do 15 dana, a zatim na pečenje 12 sati, prvo na nižim temperaturama. Kada temperatura dostigne 800 stepeni, sudovi se peku još sat vremena, a potom se vade iz peći.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i