Nacionalni projekat razvoja rakijskog sektora u Srbiji

Nakon uspešne realizacije Nacionalnog projekta „Jačanje kapaciteta proizvodnje rakije kroz edukaciju, promociju i poboljšanje vidljivosti i prepoznatljivosti srpskih rakija na domaćem i međunarodnom tržištu“ Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je Poljoprivrednoj stručnoj službi Bačka Topola novi projekat razvoja rakijskog sektora u Srbiji koji uključuje izgradnju degustacionih centara, mapiranje i signalizaciju destilerija i razvoj rakijskih puteva .video icon

Uz Poljoprivrednu stručnu službu Bačka Topola kao nosioca projekta, partneri su i Savez proizvođača rakija Srbije i predstavnici Horteka sektora. Obrazlažući ciljeve projekta direktor Poljoprivredne stručne službe Bačka Topola Dragan Tankosić između ostalog naglasio je da prerada voća u rakiju, obezbeđuje proizvođačima veću i sigurniju zaradu.

„Svako prodavanje sirovine i uzimanje, gledanje ponude i tražnje u datom momentu i prodavanje te sirovine jeftino dolazi do gubitka poljoprivrednog proizvođača. Ono što Poljoprivredna stručna služba Bačka Topola želi ovim projektom jeste da tu sirovinu napravimo do više faze prerade i da dođemo do kvalitetne rakije za čiju smo mi proizvodnju bogom dani“, kaže Tankosić.

Da je u preradi voća i proizvodnji rakije veća zarada potvrđuje i Petar Dobrković, voćar iz Bačke Topole koji ima zasad kajsije na površini od 20 hektara.

„Kada imate veliki zasad kajsije to je jedan lep biznis, ali nam nekad nastupi i problem kada ona jako rodi pa imamo do 1.000 tona i ne možemo sve u hladnjačama da čuvamo. Rešili smo da se bavimo zato i proizvodnjom rakije i tako dobijamo duži period za realizaciju te kajsije, tog voća. Da bi dobili kvalitetnu cenu kajsije moramo proizvesti rakiju da bi smo dobili i dobru cenu kajsije „, napominje Dobrković.

Po raspoloživim podacima, izvoz rakije je u top 5 izvoznih proizvoda u Srbiji čija vrednost premašuje 12 miliona evra. Stupanjem na snagu Sporazuma sa Evroazijskom ekonomskom unijom i domaćim proizvođačima rakije otvorena su vrata za bescarinski izvoz voćnih destilata na tržište od 180 miliona ljudi.

Izvor: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra