Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ KUKURUZ JEDEMO KAO POSLASTICU, A DELUJE I KAO LEK: Šećerac zlatni ukus...

KUKURUZ JEDEMO KAO POSLASTICU, A DELUJE I KAO LEK: Šećerac zlatni ukus leta

537

Piše: Svetlana Mujanović

Čini se da celo leto na kukuruz miriše. Bašte i pijace na svež kojem vešte ruke daju poseban ukus, kuvan koji se može kupiti na svakom uglu gradskih ulica, na plažama ali i u nekim kafićima. A pečen, to je poslastica za terase i dvorišta s malim ili velikim roštiljima, a dobro dođe i poznati smederevac.

Dok sam bila mala, moj deda je umeo za čas da napravi „purenjake“, od kojih smo uvek bili musavi, ali jeli smo slatko. Na sred staze od cigala pravio je vatru, na krajeve „posadio“ dva štapa s rašljama, na njih postavio žicu premazanu slaninom da lakše klizi i napravio ražanj za pečeni kukuruz. A mi ozbiljni sedeli okolo i čekali svoj vreo purenjak. I danas, kada vidim pečeni kukuruz, ta slika oživi u mom sećanju, zamirišu mi seoski purenjaci koje još uvek volim. A i nauka kaže da neće nikom naškoditi, da su jako zdravi.

Šećerac je vrsta kukuruza namenjenog za ishranu ljudi, s visokim sadržajem šećera. Za razliku od običnog, merkatilnog, koji se koristi kao stočna hrana i bere kada je zreo, kukuruz šećerac se bere kad nije sasvim dozreo, odnosno, kada zrna još nisu suva i tvrda. U ovom kukuruzu stoga nije završen proces transformacije šećera u skrob pa se on može jesti kao svež, konzerviran ili zamrznut, što mu je vreme upotrebe proširilo na čitavu godinu.

Kalorijska vrednost kukuruza šećerca je srednja, u proseku 86kcal/100g, a od toga sadrži: ugljenih hidrata 19g (šećera 3,22g, vlakana 2,7g), masti 1,2g, belančevina 3,2g i vode 76g. Ako jedan prosečan klip kukuruza šećerca ima oko 90 grama zrna, nije teško izračunati koliko se unese kalorija. Šećerac je ugljenohidratna hrana. Sadrži razne fitohemikalije, a žutu boju dobija od karotenoida beta-kriptoksantina, koji deluje i kao jak antioksidant, čuva ćelije od slobodnih radikala. Kuvanjem se oslobađa felurička kiselina, koja takođe deluje kao antioksidant.

Kukuruz šećerac prvi su jeli severnoamerički Indijanci, od kojih su ovu „novotariju“ preuzeli i evropski doseljenici. Današnji šećerac postao je popularan upotrebom hibridnog semena kukuruza, čime se dobilo na količini i kvalitetu. Kukuruz šećerac je najbolje kuvati u vodi ili pari. Širom sveta šećerac se koristi i kao nadev za picu, ali i kao nezamenljivi deo mnogih salata. Verovatno ste u prodavnicama imali priliku da pronađete i beby korn koji se jede s klipom jer je dovoljno mekan i sadrži dosta vlakana.

Istina je da je kukuruz šećerac zdrava i nutritivno vredna namirnica koja ima mnoga dobra antioksidativna svojstva koja štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i kancera. Šećerac sadrži i fitohemikalije koje čuvaju vaš vid i vlakna i koja olakšavaju stolicu. U narodu je poznata činjenica da je kukuruzna svila dobra kao diuretik, ali i kod srčanih smetnji i urinarnih bolesti. Smrznut ne gubi nijedno svojstvo, pa se može pripremati na isti način kao i svež ili konzervisan.

Kuvani kukuruz predstavlja pravu poslasticu. S druge strane, na našim prostorima još uvek se šećerac ne klasifikuje kao izvrsni prirodni lek, koji je na Zapadu uvršćen u 10 najzdravijih namirnica u ishrani. Kuvani kukuruz reguliše nivo šećera u krvi, odnosno, spušta nivo glukoze, pomaže u regulaciji krvnog pritiska jer snižava povišeni, a sprečava nastanak ateroskleroze i infarkta miokarda.

U trudnoći, kuvani kukuruz je idealna namirnica jer je značajan izvor folne kiseline koja je najbitnija za razvoj nervnog sistema novorođenčeta. Odličan je za probavu i probleme s varenjem. Kukuruz je pun celuloze koju organizam ne može da razgradi, te može proći neobrađen kroz digestivni trakt.

Bogat je izvor vitamina A, vitamina B, vitamina E i minerala – kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, cink, mangan. Obiluje vlaknima, koja imaju značajnu ulogu u prevenciji nastanka zatvora i hemoroida, što takođe dovodi i do prevencije nastanka karcinoma debelog creva. Samo jednim klipom zadovoljava se 19 posto ukupnih potreba organizma za njima. Antioksidansi kojima je kukuruz bogat pomažu u očuvanju kognitivnog sistema i značajno umanjuju mogućnost nastanka Alchajmerove bolesti. Konzumiranjem samo jednog klipa kukuruza dnevno smanjuje se šansa da obolite od skorbuta.

Na trpezama u našem podneblju kuvani šećerac je čest gost. Ali, domaćice često greše kod njegove pripreme. Iako svaka misli da barem kukuruz zna da skuva, nije često da pogreši, pa ga kuva duže nego što je potrebno. Klipove prvo valja dobro očistiti, skinuti ovojne listove, sakupiti svilu u posebnu posudu i osušiti je jer je ona izuzetno lekovita, a klipove uroniti u tek malo posoljenu vodu i kuvati. Mladi kukuruz ne treba da vri duže od 10 minuta. Kuvan se izvadi iz vode, prohladi i može da se jede. U skladu s afinitetima, šećerac se može posoliti ili na njega dodati puter, biber ili šećer, ali, osobama koje su na dijetalnom režimu ishrane ili pate od povišenog krvnog pritiska, preporučljivo je da ne stavljaju začine. Takođe, oni koji imaju problema s bubrezima valjalo bi da sačuvaju vodu u kojoj je kuvan šećerac jer je ona odličan diuretik, odnosno, stimuliše organizam na izbacivanje toksina i peska iz bubrega.

Kao što smo već pomenuli, kukuruz je odličan izvor ugljenih hidrata, a pritom ne goji. U ishranu je neophodno ubaciti dovoljnu količinu ugljenih hidrata jer oni su značajan izvor energije za organizam. Dijeta s kukuruzom nije specifična, ali se preporučuje da se kukuruz jede umesto hleba, za užinu ili večeru. Za doručak se može isprobati salata od tunjevine i kuvanog kukuruza, a za ručak pojesti salata od čeri paradajza, krastavca, zelene salate, feta sira u kuvanog kukuruza.

Osim što se jede kao kuvan, pržen na roštilju, od šećerca se pripremaju i razne slane i slatke poslastice, čorbe, salate pa i hleb.