Pirotski kačkavalj stigao i u knjige

Bez staroplaninskih stada ovaca ne bi bilo ni čuvenog pirotskog kačkavalja, koji je rado viđen i na kraljevskim i predsedničkim trpezama. Odnedavno je i tema knjige jednog pirotskog istoričara.

Priča o pirotskom kačkavalju traje vekovima, ali je sada prvi put zapisana. To je priča o siru za koji su Piroćanci recept dobili od Crnovunaca, nomadskih stočara iz Grčke. Pojedini podaci izneti u knjizi Pirotski kačkavalj – priča o najpoznatijem srpskom siru bili su nepoznati javnosti, a autor je potvrdio da su brojne legende o kačkavalju zasnovane na istinitim događajima.

„Naročito priča o tome da je Pirotski kačkavalj dospevao i do američkog tržišta, da je čak bio na trpezi američkih predsednika, da je bio na kraljevskoj trpezi srpskih vladara krajem 19. i početkom 20. veka, kao jedan vrhunski delikates“, kaže istoričar Davor Lazarević.

Između dva svetska rata izvoz kačkavalja bio je vredan 15 miliona dolara, a na Staroj planini bilo je 350.000 ovaca. Tada je kačkavalj izrađivan na bačijama.

„Nakon 1945. godine to se transformiše u industrijsku proizvodnju, pošto se otvaraju industrijske mlekare i tu se tehnološki proces na neki način menja“, objašnjava Lazarević.

Proizvodnja Pirotskog kačkavalja danas je simbolična. Zato je knjiga o najboljem srpskom siru, izazov za buduća pokolenja.

„Davor je učinio jedan vanredan napor da spozna i da prikupi sve ono što jeste tradicija i sve ono što je zapisano u prethodnom periodu o proizvodnji ovog divnog sira, po mnogim osobinama verovatno najkvalitetnijeg sira sa ovih prostora“, istakao je Radoslav Pejčić, profesor prehrambene tehnologije.

Tradicija proizvodnje Pirotskog kačkavalja može da se čuva i pisanom rečju. Ipak najbolji način je svakodnevna priprema po starom receptu, ručno u korpi od leskovog pruća.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra