Sve skuplje mineralno đubrivo moglo bi da bude razlog novog lančanog poskupljenja hrane u Srbiji, ali i na globalnom nivou. Na svetskom tržištu cene mineralnih đubriva još od juna vrtoglavo rastu. Glavni uzrok je ozbiljna kriza u proizvodnji gasa i drugih energenata zbog čega veliki proizvođači masovno smanjuju proizvodnju.
Nemački specijalizovani portal „Agrarhojte”, piše da su cene pojedinih proizvoda već premašile one iz 2007. i 2008. godine a poljoprivrednicima su naglo porasli i troškovi repromaterijala.
Portal „Agroklub” prenosi da je hemijski div BASF nedavno objavio kako je znatno smanjio svoje kapacitete za proizvodnju đubriva zbog visokih cena prirodnog gasa.
„Pratićemo razvoj cena energenata i u skladu s tim prilagođavati proizvodnju amonijaka”, saopštili su iz ove kompanije navodeći da ga u pogonima u Belgiji i Nemačkoj već manje proizvode. Istu strategiju najavljuju i drugi veliki proizvođači.
Srbija uvozi velike količine mineralnih đubriva, a proizvođači su dešavanja na svetskom tržištu već osetili na početku prolećne setve jer su im troškovi u proizvodnji znatno uvećani. Prema statističkim podacima u drugom kvartalu 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine, mineralna đubriva bila su skuplja za 14,3 procenta, a hrana za životinje 31,3 odsto.
Veštačko đubrivo neophodno je u proizvodnji i uz kontrolisanu primenu dovodi do ubrzanja rasta i razvoja biljaka uz ostvarivanje visokog, kvalitetnog i ekonomski opravdanog prinosa.
Dr Aleksandar Leposavić, sa Instituta za voćarstvo u Čačku kaže da je ovo što se trenutno događa veliki problem za poljoprivrednike, ne samo za proizvođače voća, koji trpe posledice, već i za sve druge učesnike u biljnoj proizvodnji.
Navodi da je cena osnovnog đubriva, koje se koristi u proizvodnji, za kratak period porasla sa 45 dinara na 70. Onda je jasno koliki su to dodatni troškovi za proizvođače u ratarstvu, napominje Leposavić i objašnjava da je za hektar obradive površine potrebno upotrebiti 600 do 800 kilograma samo osnovnog đubriva. Prema onome što čujemo na terenu proizvođači sada kalkulišu jer im ulaganja rastu, a neki razmišljaju i o smanjenju proizvodnje. Poljoprivrednici su u jeku priprema za jesenju setvu tako da ovakve informacije sa tržišta u ovom trenutku njih najviše pogađaju.
„U svakom slučaju imamo skok cena u proizvodnji i sigurno će u budućem periodu biti jako izražena”, dodaje Leposavić.
Veštačka đubriva se najčešće upotrebljavaju kod uzgoja kukuruza, ječma, soje i suncokreta, ali i kod uzgoja voća, povrća i cveća. Pravilnom upotrebom đubriva prinos poljoprivrednih kultura može biti uvećan i do 50 procenata.
Komisija za zaštitu konkurencije, u decembru prošle godine, objavila je trogodišnju analizu (od 2017. do 2019) o tržištu veštačkih đubriva u Srbiji, imajući u vidu rast proizvođačkih cena u prva tri kvartala 2019. kao i, u tom trenutku, stečaj jednog od najvećih proizvođača veštačkih đubriva u Srbiji – „Azotare” iz Pančeva, i nekada najvećeg proizvođača uree.
Komisija je objavila kako je u tom periodu kod nas poslovao samo jedan proizvođač mineralnih đubriva – „Eliksir grupa” sa pogonima u Šapcu i Prahovu. Naglašava se i da je 2019. došlo do osetnog rasta uvoza, tako da je na kraju te godine on bio za pet procenata veći od ostvarenog u 2017. Mineralna đubriva pretežno su se uvozila iz Rusije (oko 60 odsto) ali i iz EU, uglavnom iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Rumunije.
Prema navodima komisije, uvoz veštačkih đubriva bio je slobodan, bez opterećenja carinskim dažbinama, dok je na tržištu poslovao veliki broj uvozničkih kompanija. Prema podacima Uprave carina, u prve dve analizirane godine vodeći uvoznik đubriva u Srbiji bila je „Eliksir grupa” ali ju je 2019. na toj poziciji smenila novosadska kompanija „Promist”.
U maju ove godine, na javnom nadmetanju, upravo „Promist” je kupio pančevačku „Azotaru” u stečaju za 650 miliona dinara. Novi vlasnik najavio je kako planira da, posle tri godine zastoja, pokrene bar deo proizvodnje veštačkog đubriva.
Izvor: Politika
Foto: Pixabay
