Pančevci za sekundarne sirovine dobijaju novac

Javno komunalno preduzeće „Higijena“ iz Pančeva više od jedne decenije ima Reciklažni centar. Građani ovde mogu doneti sekundarne sirovine i za to dobiti novac, a sklapaju se ugovori i sa firmama o ustupanju ovakve vrste otpada.

U reciklažni centar JKP Higijena u Vlasinskoj ulici Pančevci mogu svakog radnog dana od 7 do 13 časova da donesu sekundarne sirovine i dobiju novac za to po trenutno važećem cenovniku „Higijene“. Postoje i ugovori sa pravnim licima koja imaju dve mogućnosti da uz novčanu nadoknadu ili bez nje ustupe ovakav otpad Reciklažnom centru.

Mišo Marković, direktor JKP Higijena kaže: „Dok nismo imali kovid prerađivali smo oko 1000 tona raznih sekundarnih sirovina godišnje. Prošle godine 650 tona a od prvog januara do sada više od 350 tona. Najviše papira pa onda limenke i staklo“.

Otpad koji se ovde donese nakon merenja težine šalje se u presu za baliranje.

„Higijena“ ima po gradu i zelena ostrva na kojima su namenski kontejneri za pet ambalažu, limenke, staklo, papir. U njih savesni građani ubacuju razvrstan otpad, ali ima i onih koji o tome ne vode računa.

„Veoma je važno da razdvajamo sekundarne sirovine. Na taj način produžićemo radni vek naše regionalne deponije. A znamo da je za razgradnju papira potrebno najmanje oko 6 meseci. Preradom jedne tone papira u reciklaži spasemo 17 stabala. Što se tiče stakla potrebno je i do 1000 godina da se razgradi, limenke i metalni otpad do 500 godina. Na ovaj način štedimo prirodne resurse, energiju za preradu tih proizvoda i čuvamo životnu okolinu“, kaže Marković,

„Higijena“ povremeno organizuje edukacije po mesnim zajednicama, vrtićima, školama i ukazuje na značaj razvrstavanja otpada i reciklaže. U 22 pančevačka vrtića organizovano je takmičenje na tu temu a najbolji vrtić ovoga meseca dobija vrednu nagradu.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra