Značaj uvođenja kolektivnog žiga za rukotvorine


U prostorijama NALED-a održan je okrugli sto pod nazivom „Kolektivni žig kao oznaka autentičnosti i kvaliteta“, u okviru projekta koji se sprovodi u saradnji sa Švajcarskim programom za zaštitu intelektualne svojine.

Učesnici su bili Dragana Tar, direktorka švajcarskog programa za zaštitu intelektualne svojine, Saša Srećković, muzejski savetnik u Etnografskom muzeju, Miloš Colić, zamenik gradonačelnika Pirota i protagonista održivog razvoja Rambo Amadeus. 

Uz moderaciju predsednice UO Etno mreže, Violete Jovanović, panelisti su razgovarali o značaju uvođenja kolektivnog žiga za rukotvorine i očuvanje kulturnog nasleđa, kao i o potrebnoj pomoći države kroz konkretne mere podrške za proizvođače i zanatska udruženja za registraciju oznake porekla ili upis na nacionalnu listu nematerijalnog nasleđa.

Na okruglom stolu istaknut je primer kolektivnog žiga Original, koji je pod jedan brend uveo mnoge proizvođače autentične hrane iz Srbije. Preporuka je i za druge proizvođače, lokalne samouprave i lokalne turističke organizacije da okupe najbolje iz svojih zajednica pod jednim žigom i time obezbede ne samo bolji plasman, već i veće vrednovanje njihovog rada i proizvoda.

U okviru istog projekta, napravljen je i autentičan sako od pirotskog ćilima za Ramba Amadeusa, koji je na panelu istakao da ručni rad mora da bude adekvatno i naplaćen.

“Sako koji nosim napravljen je od pirotskog ćilima, za koji je utrošeno mnogo radnih sati. Ja se u njemu osećam moćno, pa bi takva i cena trebalo da mu bude. On je primer etno urbane proizvodnje i poseduje izuzetnu vrednost koja danas, u 21.veku, mora da se ceni, naročito što ćemo time pomoći i ekonomskom osnaživanju žena koje se bave ovim zanatima”, zaključio je Rambo.

Dobijanje kolektivnog žiga pomoći će proizvođačima tradicionalnih rukotvorina da se uspešnije afirmišu na tržištu, a javnosti, kupcima i institucijama biće garancija da je komad koji kupuju ili poklanjaju autentičan i kvalitetan.

Foto: etnomreza.rs

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18