POVRTARSKI DANI I DIVANI (3): Plastenici – šansa za zapostavljenu granu poljoprivrede

Kada se govori o poljoprivredi, sva pažnja nauke i struke, ali i resornog ministarstva, usmerena je na kulture koje donose najveći prihod i ostvaruju najveći izvoz. Ako se tome doda i nagli rast interesovanja za vinsku kulturu, koji je proizvodnji grožđa udahnuo novi život, jasno je zašto se povrtari osećaju zapostavljeno i prepušteni sami sebi.

Da biti povrtar ne mora da znači živeti za koricu hleba, vidimo iz primera Vladana Batočanina, povrtara iz Počekovine u opštini Trstenik, jednog od najvećih plasteničkih proizvođača u ovom kraju, uspešnog poljoprivrednika koji je od oca nasledio ljubav prema radu na zemlji i pokušava da je prenese na narednu generaciju – ćerku i sina.

Kupac jedan, ali vredan

– Imamo plasteničku proizvodnju na dva hektara, ne radimo ništa na otvorenom. Preko zime, sve do maja proizvodimo salatu, a preko leta u plastenicima gajimo paradajz, i nešto malo paprike. Salatu radimo zimi jer nemamo grejanje, imamo sistem za dogrevanje, a u takvim uslovima zgodno je raditi upravo salatu – kaže Vladan, čiju ukupnu proizvodnju ove kulture otkupljuje lanac trgovine Delez. – Sklopili smo ugovor još pre sedam-osam godina, dok je bio Maksi, a s njima smo sarađivali tri-četiri godine ranije, preko posrednika.

Dodaje da su mu onda predstavnici ovog trgovinskog lanca prišli s idejom da naprave direktan ugovor. I tako je s ocem Miloradom, koji je tad bio vlasnik gazdinstva, Maksi napravio ugovor.

– Tako smo ušli u sistem PDV-a i sad smo nešto između gazdinstva i firme, imamo i knjigovodstvo. Ovaj način otkupa pokazao se odličnim za vreme korone jer nam, osim Deleza, nije na vrata došao ni jedan jedini kupac. Da nismo imali ugovor s ovim lancem, ne bismo imali kome da prodamo salatu i sve bi propalo.

Proizvodnja za veliki lanac mora biti stabilna i velika, i zato je Batočanin ovih meseci u postupku uvođenja sertifikata „Global gapa“ – Dobra poljoprivredna praksa – pošto je to jedan od uslova da se salata nađe na rafovima prodavnica u Srbiji.

Kompjuter i za zalivanje

– Ovaj sertifikat priznat je u Evropi, međutim, u pitanju je velika dokumentacija, a to firma kao što je naša ne može sama. Zato smo angažovali agenciju, svaka tačka u proizvodnji se analizira, saagledavaju se rizici, sve se razrađuje u detalje. Nije nam to mnogo stvari promenilo u proizvodnji jer smo se uglavnom svega i do sada pridržavali, ali dokumentacija sad mora da postoji. Sve se prati, od setve do gotovog proizvoda, svi imputi koji ulaze u proizvodnju, moraju da budu dokumentovano bezbedni. Sve ovo pravi trošak. Morali smo da pravimo nove toalete, garderobere, košta sama sertifikacija, a ako imate malu proizvodnju, ne isplati vam se da krećete u to.

. Nove tehnologije smanjuju rizik

Voćarska proizvodnja u Srbiji najvećim delom se obavlja na otvorenom. Bez obzira na nivo ulaganja u proizvodnju, rizik od gubitka prinosa usled dejstva faktora spoljašnje sredine uvek postoji, i posebno dolazi do izražaja u pojedinim godinama, kada se javljaju niske zimske temperature, prolećni mrazevi, velike količine padavina, ekstremna suša, grad i u poslednje vreme olujni vetrovi. Usled globalnih promena klime ovakve ekstremne godine sve su češće. Povećanjem intenzivnosti proizvodnje putem instaliranja sistema za navodnjavanje, protivgradnih mreža, anti-frost sistema i dr. smanjuju se rizici po prinos. Međutim, radi se o skupim investicijama koje su rentabilne jedino u agroekološkim uslovima koji odgovaraju odabranoj voćnoj vrsti.

razvojnifv.png

RAZNO

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored