Gajenje krastavaca u plasteniku

U plastenicima se gaje salatne sorte krastavca i to je rana proizvodnja a zbog kratke vegetacije u jesenjem periodu gaje se kornišoni koji se koriste za konzerviranje. Krastavac je vrežasta vrsta koja ima plitak korenov sistem i veliku vegetativnu masu pa i velike zahteve za vodom na početku vegetacije i u toku formiranja plodova. Zalivanje je neophodno i treba ga uskladiti sa temperaturom i intenzitetom svetlosti, pa pri oblačnom vremenu biljke treba zalivati manje i to samo u zoni korena dok pri višim temperaturama poželjno je i površinsko zalivanje. Relativna vlažnost vazduha u plasteniku treba da je 70-80% jer smanjena vlaga izaziva venjenje i deformisanost plodova.

Proizvodnja krastavca ide preko rasada a rasad može da se proizvede u hranljivim kockama, ili plastičnim vrećama zapremine 1 l. Rasađuje se kad biljke oforme 4 lista i to u redove na rastojanju od 100-120 x 40-50 cm ili u dvostruke redove. Setva za proizvodnju rasada se obavlja početkom marta a sadnja početkom aprila a za jesenju proizvodnju setva se obavlja početkom avgusta.

Zemljište za proizvodnju krastavca treba da je dobrih fizičko -hemijskih osobina i obezbeđeno lako pristupačnim hranivima . U plodoredu dolazi na prvo mesto pa je neophodno unošenje organskog đubriva u količini od 8-10 kg/m², mineralnog NPK 8 : 16 :24 – 50 g/m² i 30-40 g/m² KAN- a kao osnovno đubrivo.

Mere nege tokom vegetacije krastavca su okopavanje – koje treba obavljati redovno kako usled čestog zalivanja ne bi došlo do stvaranja pokorice, a raditi i ogrtanje. Prihranjivanje useva obaviti 3-4 puta u toku vegetacije NPK đubrivom količinom od 20-25 g/m² kao i folijalno. Vezivanje vreža se obavlja uz kanap ili postavljanjem špalirnih mreža.

Salatne sorte dospevaju na berbu za oko 60 dana a kornišoni za 35-50 dana . U početku berba se obavlja svakih 5-6 dana, a kasnije svaki 2-3 . Kod kornišona su berbe češće jer plodovi ne treba da budu duži od 3-5 cm. Prinosi salatara iz rane proizvodnje se kreću od 10-12 kg/m² a kornišona (jesenja proizvodnja) do 6 kg/m².

Piše: Ljiljana Vuksanović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra