Zlatne šunke iz Bačkog Jarka

Piše: Andrijana Glišić

Zima je godišnje doba, kada na trpezama rado imamo suhomesnate delikatese. Među neizostavnima su šunka i slanina. Mada ne može se zamisliti ni Uskrs bez šunke, kao ni paorski doručak bez slanine. Ovi specijaliteti pravi su praznici za sva naša čula u svim krajevima naše zemlje. Po tradiciji, vojvođanski su među prvima koji se moraju okusiti. Dragan Vukotić iz Bačkog Jarka kod Novog Sada godinama unazad priprema ih za porodicu i prijatelje. Šunke, kaže, pravi u dve varijante: pod kožurom, što znači da zadržavaju masnoću, i one koje se obrađuju do mesa, ali je proces pripreme gotovo isti.

– Najpre ide salamurenje, i to suvo – kaže on. – Obradim da ništa ne visi, utrljam ih u so i nikako ne bušim za kanap ili kuku, jer postoji opasnost da se tu uvuku insekti i muve koji mogu nepovoljno da utiču na dalje zrenje i proizvod na kraju može i da propadne.

Dosoljavanje, isoljavanje, presa…

Kada ih dobro usoli, odlaže ih u drvenu burad u kojoj se cede, dok so izvlači sukrvicu i vodu. U početku svakog dana, kasnije na pet do sedam dana vadi šunke i iz njih izvlači sukrvicu. Nakon toga, dosoljava ponovo suvom solju i slaže jednu preko druge.

Šunke se u salamuri drže obično šest nedelja. To je optimum i to je najbolje, zbog toga što nam to daje sigurnost da će biti očuvane. Posle salamurenja, neophodan je proces isoljavanja. To podrazumeva da šunka u posudi s vodom, gde je odnos vode i šunke jedan prema četiri, stoji onoliko sati koliko je dana bila u soli.

– Onda ih stavljam u presu – nastavlja Dragan. – Imam drvenu koju sam napravio specijalno za to. Poslažem ih u stegu, jedna daska je ispod, druga iznad i stiskam. Dva do tri dana stoji u presi, prvo je to blagi stisak, pa svakog dana zatežem još više, kako bi se stanjila i dobila oblik.

Sledeći korak je pušnica, u kojoj se dimi blagim hladnim dimom. U početku se svakog dana potpali lagana vatra, dok se kasnije postupak ponavlja na dva do tri dana.

– Šunka se u pušnici dimi uglavnom dve nedelje, kod mene je to sedam do osam vatri, dok ne dobije lepu zlatnožutu boju i dok se ne isuši. Jako je bitno čime je dimimo. To radim na bukovom drvetu, ali nije loše ako imamo suvo drvo od koštunjavih plodova i da ga dodamo u poslednje dve, tri vatre da bi meso dobilo lepu boju i miris.

Slaninu soli kao šunku

Slaninu soli kao i šunku, ali nešto kraće je drži u salamuri.

– Ukoliko je bela i ona debela od krmače ili od belih domaćih zrelih svinja, držimo četiri do pet nedelja u soli. Pravim sapunjaru, to je bela slanina bez mesa i pripremam onu s mnogo mesa. Mesnatu držim u soli nešto kraće, samo zbog toga što je poznato da meso brže upija so od masnoće.

So je važna, ističe, i kao konzervans i zbog toga što razgrađuje masnoću, nagriza, izvlači vlagu, a uloga soli ogleda se i u tome što utiče na strukturu, te se slanina topi u ustima prilikom konzumiranja.

– Posle salamurenja, slanina, kao i šunka, ide u hladnu vodu na isoljavanje isto onoliko sati koliko je dana bila u soli. Odnos vode i slanine je takođe jedan prema četiri. I postupak dimljenja je sličan. Dimimo je pet do šest puta, šest od sedam vatri, što zavisi od konfiguracije pušnice i količine dima koji puštamo.

Posle dimljenja odlaže se u tamne prostorije, sa suvim vazduhom i blagom promajom. Spremna je za trpezu već posle mesec dana dimljenja, a pravi izbor uz nju je crveni ili beli luk, kao i paradajz.

Zrenje traje do dve godine

Posle dimljenja šunku odlaže u prostoriju gde dalje sazreva. Ta prostorija mora biti tamna, s konstantnom temperaturom, bez mnogo vlage i sa blagom promajom, jer je cirkulacija vazduha bitna, kako se ne bi stvorila buđ. Delikates zri uglavnom do dve godine. One koje su pod kožurom i ranije su spremne za konzumiranje, te se mogu jesti i posle godinu dana.

razvojnifv.png

RAZNO

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo

Vukov božićni kutak ponovo donosi čaroliju u Beograd

U srcu Beograda, postoji mesto gde vreme staje, a praznici dobijaju svoj pun sjaj – Vukov božićni kutak. Ove sezone

Vreme je svinjokolja

Miroslav Stanković iz sela Rautova u okolini Niša, kao i generacije pre njega organizovao je, na nekadašnji Dan državnosti, svinjokolj.

Ne propustite! U toku je najveći pica šampionat na  Balkanu

U Beogradu je juče i danas organizovano takmičenje u pravljenju pica. Odlična atmosfera, još bolji takmičari, miris tek ispečene pice,

Koje drveće saditi dalje od kuće?

Zašto grešite kada četinar obložite folijom pred zimu Koje greške najčešće pravite prilikom sadnje ukrasnog drveća? Koliko odaljite od kućnog