Za ekologiju u Zrenjaninu 208 miliona dinara

Za zaštitu životne sredine ove godine će iz gradskog budžeta biti utrošeno ukupno oko 208 miliona dinara, predviđeno je programom koji je objavljen u Službenom listu grada Zrenjanina.

Od toga, najviše sredstava, i to 106,7 miliona, odnosi se na kontrolu i zaštitu vazduha i suzbijanje inhalacionih alergena. Pod ovom stavkom nalaze se praćenje kvaliteta vazduha, sistematsko suzbijanje emerznih korova, krpelja, komaraca…

Za upravljanje otpadom opredeljena su sredstva u iznosu do 77,5 miliona dinara, od čega najveći deo, čak 60 miliona, ide na uklanjanje divljih deponija. Planirana su i sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije zatvaranja i potpune sanacije, odnosno remedijacije postojeće gradske deponije u Zrenjaninu.

Po visini opredeljenih sredstava za ovu godinu sledi program kontrole i upravljanja otpadnim vodama. Predviđena sredstva za ovaj program iznose do 15,3 miliona dinara. Planirano je da se utroše za izmuljenje uličnih kanala i tarupiranje kanala u putnom pojasu, zatim za kontrolu kvaliteta otpadnih voda, izradu tehničke dokumentacije za prečistač otpadnih voda, kao i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za radove na zacevljenju Bagljaškog kanala.

Za kontrolu i zaštitu prirode, biodiverzitet i javne zelene površine predviđena su sredstva u iznosu do 5,1 milion dinara. Ovom stavkom obuhvaćena je zaštita i unapređenje spomenika prirode Županijski park, Hrast lužnjak u Zrenjaninu i Beli dud u Belom Blatu, kao i izrada tehničke dokumentacije za park u naselju Bagljaš.

U programu korišćenja sredstava 1,5 miliona dinara opredeljeno je za kontrolu i zaštitu od buke, zatim 1,2 miliona za kontrolu i zaštitu površinskih i podzemnih voda, a milion dinara za informisanje, edukaciju, promociju i popularizaciju zaštite životne sredine.

Izvor: Dnevnik

Foto: Grad Zrenjanin

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra