Spoj fudbala, bankarstva i uzgoja lešnika

Iako mu poljoprivreda nije primarno zanimanje, Vladimir Matejin iz Aradca, sela nadomak Zrenjanina, odlučio je da se oproba u uzgoju lešnika. On je jedan od šezdesetoro pojedinaca kojima su prošlog meseca u Novom Sadu uručeni ugovori o sufinansiranju poljoprivredne proizvodnje, na osnovu konkursa Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Vladimir je, inače, i dugogodišnji igrač Fudbalskog kluba ASK iz Aradca, koji je rešio da, osim na fudbalskom terenu, vreme provodi i na poljoprivrednom zemljištu.

– Rodom sam iz Aradca, ali zbog posla, a zaposlen sam u bankarskom sektoru, sada živim u Novom Sadu. Zbog toga nisam u mogućnosti da redovno nastupam na utakmicama. Ipak, i dalje sam registrovan za ASK i pomažem svom klubu kad god sam u mogućnosti. Dodatni posao za koji sam se odlučio, a to je uzgoj lešnika, biće razlog više da se redovno vraćam u Aradac – priča Vladimir Matejin.

On ističe da je u bankarskom poslu često u kontaktu sa poljoprivrednicima, od kojih je slušao puno priča o uzgoju voća, povrća i ratarskih kultura. Tako je i došao na ideju o proizvodnji lešnika. Na jesen ove godine imaće prve zasade, a novac koji je dobio od Pokrajine iskoristiće da ogradi parcelu.

– Od roditelja sam nasledio zemljište, koje se nalazi u okolini Aradca. Reč je o parceli površine 1,34 hektara. Posao sa lešnicima će mi biti dodatni izvor prihoda, a u poslu će mi pomoći i otac, koji je sada u penziji. Takođe, ovo će biti još jedan razlog više da ostanem u kontaktu sa mojim rodnim selom, bez obzira što sada živim i radim u Novom Sadu – ističe Matejin.

Prema njegovom mišljenju, postoji više prednosti kada je reč o uzgoju lešnika. To je i prevagnulo kod njega kada se odlučivao da započne ovaj biznis.

– Prednost je to što leska rađa nekoliko decenija i izuzetno je otporna. Takođe, rod se lako skladišti, a imam i unapred ugovoren plasman sa jednom firmom od koje otkupljujem sadnice i koja mi je izradila projekat uzgoja i dala brojne stručne savete. S druge strane, mana je ta što se dosta čeka na prvi rod. Prve prihode mogu da očekujem tek kroz pet godina, a pun rod tek tamo posle sedam – osam godina – naglašava Matejin.

Odlučio se za uzgoj italijanske konditorske sorte lešnika. Ovaj lešnik je obimom manji od standardnog, a koristi se u proizvodnji slatkiša. Tu vrstu otkupljuju firme koje sarađuju sa čuvenom italijanskom kompanijom „Ferero“.

– Konkurisao sam u Pokrajini i za dobijanje sredstava za navodnjavanje, a još uvek se čekaju rezultati konkursa. I kada je reč o ovom konkursu, ali i o sredstvima koja sam već dobio, u pitanju je sufinansiranje, što znači da deo novca sam ulažem. Verujem da će se na kraju sve isplatiti – zaključuje Matejin.

Izvor: zrenjaninski.com

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra