Kad voćnjaci i bašte na zrelo zamirišu

Jun je za većinu ljudi mesec radosti. Školarcima se približava raspust, roditelji kuju planove za nezaboravan godišnji odmor, a paori se raduju prvim berbama i polako naplaćuju sav znoj i trud koji su uložili u bašte, voćnjake, pčelinjake. Konačno, dani su dugi i prijatni, pa se i sakupljači lekovitog bilja i pečuraka pripremaju za berbe.

Povrtnjak

U junu se nastavlja nega i zaštita izniklog povrća. Beru se salata, spanać, kupus, karfiol, kelj, keleraba, rotkvica, tikvice, šargarepa, mladi luk.

Optimalno je vreme za direktnu setvu ili setvu za proizvodnju rasada jesenjih useva.

Počinje setva cvekle i praziluka, paradajza, paprike, patlidžana, krastavaca, bundeva, šargarepe, blitve za jesenju potrošnju.

Baštovani koji imaju rabarbaru i šparglu treba da prestanu sa berbom, da bi biljke formirale seme.

Ko je propustio da to ranije uradi, već početkom meseca treba da ogrne krompir, da gomolje zaštiti od moljca.

Povrću koje raste u visinu, poput paradajza, vigne i drugih vrsta, treba obezbediti oslonac i redovno ga privezivati. Paradajzu ranije rasađenom valja redovno zakidati zaperke da se ne bi napravila šuma.

Počinju da se beru kelj, kupus, karfiol, keleraba, mladi grašak, vadi se mladi krompir. Krajem juna sazrevaju već prvi plodovi ranog paradajza, beru se mlade tikvice, boranija, vadi se luk srebrnjak.

Voćnjak

Vreme je i za plitku površinsku obradu kako bi se razbila pokorica, zemljište obogatilo kiseonikom i uništio korov.

Maj i juni su u voćnjacima udarni meseci za zaštitu budućeg roda od bolesti i štetočina.

Beru se malina, trešnja, višnja, rane sorte krušaka, jabuka, bresaka, kajsije i šljive.

Obavlja se zelena rezidba mladih bresaka.

 Zalivaju se i nagrću mladari u matičnjacima vegetativnih podloga.

Pčelinjak

Posle vrcanja bagremovog meda sledi pauza u „medobranju“ koju treba iskoristiti za nastavak borbe protiv varoe. Radi se organskim kiselinama. Ramovi geađevnjaci i dalje ostaju aktuelni.

Zajednice su sada na vrhuncu razvoja koji treba iskoristiti za uzgoj matice i plansko umnožavanje društva.

Temperature su sada povišene pa se posebna pažnja mora obratiti na ventilaciju, a ni pojila se ne smeju zaboraviti.

Zelenilo

Istovremeno kada počinju da cvetaju božuri, ruže i većina sezonskog cveća, režu se precvetali cvetovi ukrasnog šiblja. Vade se lukovice i pažljivo skladište, da bi na jesen bile ponovo posađene. Iako na istom mestu mogu ostati do pet godina, valjalo bi da im se barem svake druge godine menja stanište.

S pojavom prvih cvetova ruža, počinje njihovo letnje orezivanje, koje se sastoji u redovnom uklanjanju precvetalih cvetova sa dva para listova. Rez treba da bude tri do pet milimetra iznad sledećeg pupoljka.

Vinograd

Dok se radi zelena rezidba, valjalo bi u mladom vinogradu vezati lastare za kolje. U rodnim vinogradima ne sme se zaobići važan posao  – proređivanje grozdova i bobica stonih sorti i provlačenje lastara između žica. 

Mladice koje će biti nosioci roda, u sledećoj godini ne treba kratiti već im, pričvršćivanjem za armaturu, valja pomoći da se pravilno razvijaju i ojačaju.

Valja nastaviti sa zaštitom loze od najvažnijih bolesti.

Lekovito i začinsko bilje

Povoljan je period i za prikupljanje aromatičnih biljaka, od bosiljka do majčine dušice, koje će se sušiti.

U ovom mesecu sakupljaju se crveni glog (Crategus oxsacantha), gorka detelina (Menyanthus glabra), sitnica (Herniaria glabra), bulka (Papaver rhoaes), beli slez (Altheae trifoliata). Nastavlja se sakupljanje bokvice, borovnice, breze, brusnice, buhača, bunike, dana i noći, divizme, dobričice, gloga, hajdučice, islandskog lišaja, pitomog kestena, jagoda, jagorčevine, kantariona, kičice, mrtve bele koprive, kruške, kupine, maline, matičnjaka, majčine dušice, nane, nara, nevena, oraha, pelina, plućnjaka, rusomače, rutvice, rastavića, različka, crnog sleza, suručice, tatule, kamilice, turcinaka, velebilja, virka, vranilovke, zove, žavorljaka i svih drugih, sakupljačima poznatih biljaka.

Gljive

U junu su šumarci i proplanci puni gljiva. Sakupljaju se smeđa gnojštarka, sivi jarčić, pirga, preslica, blagva, biserka, livadski šampinjon, kuštrava sunčanica, sunčanica, brašnjača, jablanovača, lažna lisičarka…

razvojnifv.png

RAZNO

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo

Vukov božićni kutak ponovo donosi čaroliju u Beograd

U srcu Beograda, postoji mesto gde vreme staje, a praznici dobijaju svoj pun sjaj – Vukov božićni kutak. Ove sezone

Vreme je svinjokolja

Miroslav Stanković iz sela Rautova u okolini Niša, kao i generacije pre njega organizovao je, na nekadašnji Dan državnosti, svinjokolj.

Ne propustite! U toku je najveći pica šampionat na  Balkanu

U Beogradu je juče i danas organizovano takmičenje u pravljenju pica. Odlična atmosfera, još bolji takmičari, miris tek ispečene pice,

Koje drveće saditi dalje od kuće?

Zašto grešite kada četinar obložite folijom pred zimu Koje greške najčešće pravite prilikom sadnje ukrasnog drveća? Koliko odaljite od kućnog

Organizacija FAO i Insituta za voćarstvo održali radionicu o pravilnoj primeni preparata u voćarskoj proizvodnji

Na Institutu za voćarstvo u Čačku održana je radionica posvećena pravilnoj primeni preparata u voćarskoj proizvodnji, čiji je jedan od