Nedovoljno radne snage i pored veće vrednosti dnevnica

Jedan od najvećih problema sa kojima se poljoprivredna gazdinstva u Srbiji, ali i u Evropi, poslednjih godina suočavaju bez sumnje je manjak sezonske radne snage. Nedostatak radnika za rad na ubiranju plodova na plantažama i voćnjacima bio je na evropskom kontinentu prisutan i ranije. Sada usled brojnih ograničenja prvo zbog korone, pa i vojne akcije u Ukrajini posebno dolazi do izražaja.

– Sezona ubiranja plodova u voćnjacima i povrtnjacima kod nas je već krenula sa branjem jagoda, a glavni deo poslova očekuje se u narednim mesecima. Da li ćemo, s obzirom na trenutnu situaciju i veliku potražnju, imati dovoljno radne snage za rad u voćnjacima i rad na njivama ostaje da saznamo u predstojećem periodu – kaže mr Mladen Pavlović iz PSSS Beograd.

Činjenica je da poslodavci u poljoprivredi već sada imaju poteškoća da obezbede potreban broj radnika, a tako će najverovatnije biti i narednih meseci. Postoje faktori rizika koji se odnose na bezbednost rada zaposlenih na sezonskim poslovima, ali i ustručavanja samih sezonaca kako zbog uslova rada tako i visine dnevnica.

– Kada se radi o starosnoj strukturi sezonaca, najzastupljenija je grupa od 45 do 60 godina. Mlađe stanovništvo nije toliko zainteresovano za angažovanje na sezonskim poslovima, a oni koji rade spadaju u grupaciju starosne dobi od 30 do 45 godina. Prema procenama u Srbiji je u ovom momentu potrebno između 60.000 i 80.000 sezonskih radnika u poljoprivredi. Taj broj varira od godine do godine i niko sa sigurnošću ne može da pruži precizan odgovor, pogotovo što mnogi od njih još uvek rade u takozvanoj „sivoj zoni“. Do posla dolaze uglavnom na osnovu prethodnog rada kod poslodavca, preporuka prijatelja, komšija, a poslednjih godina sve je više specijalizovanih agencija preko kojih poslodavci mogu da pronađu sezonce – objašnjava Pavlović.

Uprkos najavljenim dnevnicama koje se za sezonske poslove u poljoprivredi trenutno kreću od 3.500 do 5.000 dinara, sve je manje mladih koji žele da rade na plantažama. Najveći problem ovog leta će, po najavama, imati proizvođači malina.

– Hronični nedostatak sezonske radne snage je evidentan, a najveći problem je što će po svemu biti aktuelan i narednih godina. Kao dugoročno rešenje, voćarima u plantažnom uzgoju nameće se prelazak na mašinsku berbu, koju već praktikuje sve veći broj proizvođača, kao i zadruga. Naravno, to iziskuje određena i ne mala ulaganja, za koja većina od njih iz raznoraznih razloga, najviše finansijskih, nije spremna – priča Pavlović.

Investiranje u voćnjake, posebno u plantažnom uzgoju, u eri nestašice radne snage za proizvođače danas, zaista je hrabar poslovni potez. Aktuelni trendovi u poljoprivredi i zahtevi tržišta proizvođače, posebno voćare, teraju da ne zaostaju u razvoju, već usko specijalizuju proizvodnju. To podrazumeva prelazak sa ručne na mašinsku berbu, jer svaka prognoza oko angažovanja sezonaca u budućnosti je nezahvalna. A svako ulaganje proizvođača ima svoju ne malu cenu da bi se sa mogućnošću angažovanja radne snage rizikovalo.

Izvor: Agro TV

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra