Prinosi travnatih površina koji se koriste kao stočna hrana

Formiranje prinosa na travnjacima direktno je pod uticajem izražene sezonalnosti. Akumulacija organske produkcije znatno je izraženija u prvom delu vegetacionog perioda, potom,u drugom delu dolazi do naglog usporavanja, često i do potpunog prekida u drugoj polovini leta (druga polovilna jula i avgust), da bi početkom septembra došlo do blagog povećanja.

Ovakva zakonomernost jako ograničava organizaciju ishrane stoke, posebno u segmentu pašnjačkog iskorišćavanja. Sezonalnost proizvodnje je jače izražena kod prirodnih u odnosu na sejane travnjake, a za obe kategorije je utoliko izraženija ukoliko je nadmorska visina veća. Sezonski karakter proizvodnje ograničava produkciju stoke i ukupan prinos travnjaka može biti od manjeg značaja od njegovog rasporeda u toku godine.

Zbog prevazilaženja kritičnih perioda potrebno je organizovati odgovarajuće i sigurnije izvore hrane, odnosno vremena kada je proizvodnja na travnjacima u minimumu. U našim uslovima u brdsko-planinskom području to se može postići kombinacijom prirodnih i sejanih travnjaka, ali i uvođenjem smeša jednogodišnjih leguminoza i žita gde god je to moguće.

Početak vegetacije se kod nas, u zavisnosti od nadmorske visine, dešava između 1.marta u niziji i 1. maja u planinskom području na oko 1.600 metara nadmorske visine. Obavljena su značajna istraživanja planinskih travnjaka na nadmorskoj visini od 1.150 metara, .gde je bilo moguće da se prate i kontrolišu produkciije biljne mase. Posmatran je uticaj različitih početaka prve kosidbe i to sledećim redosledom: na 30, 40, 50, 60, 70 dana od početka kretanja vegetacije. U prvom otkosu prinosi su rasli od prvog ka poslednjem roku kosidbe, a u drugom otkosu po istom redu su opadali. Najveći prinosi suve materije su dobijeni u poslednjem roku kada su dominantne vrste bile u u fazi klasanja, a najveći prinos proteina pri najranijoj kosidbi, 30 dana po kretanju vegetacije. Maksimalna dnevna proizvodnja je dobijena krajem maja i početkom juna meseca, da bi se u avgustu zaustavila.

Piše: Dragoljub Krajnović, PSSS Beograd

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18