Otkrivena mikroplastika u novom snegu na Antarktiku

U novom snegu koji je pao na Antarktiku pronađena je mikroplastika, što može da ubrza topljenje snega i leda i predstavlja pretnju po zdravlje jedinstvenih ekosistema na tom kontinentu.

Sićušna plastika, manja od zrna pirinča, ranije je otkrivena u antarktičkom morskom ledu i na površini vode, ali je prvi put sada pronađena u svežim snežnim padavinama, piše Gardijan.

Rezultati istraživanja, koje je sproveo doktorant Univerziteta u Kenterberiju, Aleks Ejvs, pod mentorstvom doktora nauka Laure Revel, objavljeno je u naučnom časopisu Kriosfera. Mikroplastika sada kontaminira celu planetu, od vrha Mont Everesta do dubokih voda okeana. Ejvs je sakupio uzorke snega sa Rosove ledene ploče na Antarktiku krajem 2019. kako bi utvrdio da li se mikroplastika iz atmosfere prenela na sneg.

„Bili smo optimisti da nećemo pronaći mikroplastiku na tako netaknutoj i udaljenoj lokaciji“, izjavila je Revel. Ali te nade su razvejane pošto su čestice plastike otkrivene u u svakom od 19 uzoraka sa Rosove ledene poloče.

Ejvs kaže da nalaženje mikroplastike u svežem snegu na Antarktiku naglašava obim plastičnog zagađenja čak i u najudaljenijem regionima sveta. On je pronašao u proseku 29 mikroplastičnih čestica po litru otopljenog snega, što je više od koncentracija u morskoj vodi koje su ranije otkrivene u okolnom Rosovom moru i u antarktičkom morskom ledu.

Jedna prošlogodišnja studija je pokazala da mikroplastika u atmosferi „kruži širom sveta“ i da je ljudi nesvesno unose u organizam putem hrane i udisanja vazduha, pri čemu te čestice oštećuju ljudske ćelije. U uzorcima uzetim u neposrednoj blizini naučnih baza na ostrvu Ros, u bazi Skot i stanici MekMurdo pronađeno je 13 različitih vrsta plastike, a najčešće ostaci PET plastike koja se obično koristi za pravljenje flaša za bezalkoholna pića i odeće.

Prema jednom od atmosferskih scenarija te čestice su možda putovale hiljadama kilometara kroz vazduh, ali je pođednako verovatno da je prisustvo ljudi na Antarktiku ostavilo mikroplastični „otisak“, rekla je Laura Revel.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra