Kalemljenje vinove loze na zeleno

U poslednjoj trećini juna pristupa se kalemljenju. Vreme kalemljenja zavisi od područja, razvitka vinove loze, sorte i sl. Najbolje je da se proceni optimalni početak kalemljenja. Loza treba da bude spremna za kalemljenje, što se utvrđuje na osnovu preseka lastara podloge, a i plemke. Na preseku lastara uočava se da je srž poprimila sivkastobelu boju. Najbolje je da se plemka uzima u istom vinogradu neposredno pred ili pri samom kalemljenju. S plemke se uklanja list, a ostavlja patrljak lisne drške.

Postupak kalemljenja obuhvata pravljenje ureza na podlozi, pripremu plemke, uvlačenje plemke u urez i vezivanje mesta kalemljenja. Mesto kalemljenja treba po pravilu da je što niže zemlji, na delu internodija sa suprotne strane okca. Napravi se urez u obliku velikog slova T, dužine oko tri santimetra. Plemka se uzima sa znatnim delom ostalih tkiva lastara. Presek se pravi sa suprotne strane okca, a dužina plemke je 2,5 santimetara. Pripremljena plemka se pažljivo uvuče u napravljeni urez, a potom pažljivo odozgo nadole vezuje plastičnom trakom širine sedam milimetara i dužine 25-30 santimetara. Prilikom vezivanja rubovi trake treba da se preklapaju, kako bi se onemogućilo isušivanje.

Poželjno je da se kalemljenje obavi rano ujutro. najdalje do devet sati ili kasno predveče. Treba izbegavati velike vrućine i sparinu. Osam dana posle kalemljenja prekraćuju se lastari podloge. Već tada se uočava uspešnost prijema. Lastare kod kojih nije došlo do prijema ne treba prekraćivati. Kod onih koji se prekraćuju, rez treba napraviti preko sredine prve naredne internodije od mesta kalemljenja. Iznad mesta kalemljenja ostaje jedno kolence s listom.

Uz čokot se postavlja kolac, jer će za 10-15 dana posle kalemljenja krenuti mladi lastari, koje treba povremeno vezati da ne bi došlo do očekivanja. Nove lastare treba intenzivno štititi od plamenjače i pepelnice. Zaperci na lastarima skraćuju se na dva do tri lista, a lastari se u jesen zalamaju i prskaju preparatima na bazi bakra radi boljeg sazrevanja

Piše: Dipl.inž.Todorović Magdalena, PSS Prokuplje

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra