JANOŠ DEMETER PROIZVODI KOZIJI SIR U BAČKOJ: Ideja iz pariskih restorana zaživela u Bečeju

Nakon što je nekoliko godina proveo u inostranstvu radeći u ugostiteljstvu, Janoš Demeter rešio je da se vrati u rodni Bečej, osnuje porodicu i posveti se poljoprivredi. Pre četiri godine je osnovao poljoprivredno gazdinstvo „Demeter“ i počeo da uzgaja francuske alpske koze, a ubrzo zatim i da proizvodi sireve od kozijeg mleka.

Piše: Zorana Ljubojev

– Još 2016. video sam prilog o kozaru iz Kumana Rajku Varadincu, od kojeg sam dve godine kasnije i kupio prve jariće, njih 18. Iste godine sam u Crvenki s jedne farme nabavio i jarca. Odmah su se i parili, tako da smo 2019. dobili prve jariće i počeli da proizvodimo kozije mleko. Francuska alipina, inače, daje za nijansu manje mleka nego bela sanska koza. Ali, za razliku od nje, mleko alpine, pa i sir, nemaju taj snažni, karakteristični miris i zato su više cenjeni – objašnjava Janoš Demeter i dodaje da mnogo duguje porodici Džigurski iz Bečeja, koja poseduje farmu krava i koja mu je nesebično pomagala kada je počinjao.

Ideja o preradi kozijeg mleka se, kaže naš sagovornik, rodila dok je radio u elitnim restoranima i hotelima u Parizu i Londonu, gde je imao priliku da okusi različite vrste kozijih sireva.

Janoš, zajedno sa svojom izabranicom Oršoljom, danas vodi brigu o 20 muznih grla i dvadesetak jarića. Njihovo stado dnevno u proseku daje oko 60 litara mleka, a da bi ono bilo što kvalitetnije, važna je pravilna i izbalansirana ishrana, objašnjava mladi poljoprivrednik.

– Na žalost, nemamo svoju zemlju te ne možemo da proizvodimo hranu za koze, već je kupujemo. Nadam se da ćemo u narednom periodu uzeti u arendu nešto zemlje, kako bismo sami proizvodili ono što nam je potrebno. Naše koze borave u štali, jer nemamo uslove za ispašu, koja je daleko isplativija u ovoj proizvodnji. Ipak, omogućili smo im da borave u dvorištu na svežem vazduhu. Što se tiče ishrane, mešamo koncentrovanu hranu, a pored toga im dajemo i detelinu – priča Demeter.

Sireve je, kaže, sam naučio da pravi, a zanat je „krao“ od proverenih majstora. Isprva je isprobavao različite recepte, da bi danas svojim kupcima mogao da ponudi najkvalitetnije kozije sireve, napravljene isključivo od mleka ove životinje.

– Proizvodimo mladi sir, polutvrdi, dimljeni, s raznim začinima, sa brusnicom, u maslinovom ulju, kefir i kiselo mleko. Osim lokalnog stanovništva i meštana iz okoline, naše proizvode koriste i u pojedinim restoranima u Novom Sadu. Zadovoljni smo jer nam se kupci stalno vraćaju i hvale nas, a to nam daje vetar u leđa. Moram da napomenem da u naše proizvode ne dodajemo nikakve aditive. Osim mleka, koristimo sirilo i so, za sireve koji su slani – kaže Demeter.

Da bi se neko bavio ovim poslom, najpre mora voleti životinje, kaže naš domaćin i dodaje da potreban mukotrpan rad, trud i strpljenje. Pored toga, potreban je izvestan kapital za početak proizvodnje.

– Za jedno umatičeno žensko jare potrebno je izdvojiti između 100 i 150 evra, a ja sam jarca, onomad, platio oko 300 evra. Država daje subvencije po grlu u iznosu od 7.000 dinara. Ta pomoć mnogo znači i dobro dođe da se pokrije period kad su zasušene – kaže ovaj Bečejac.

Lakon ovce i kiselo mleko

Janoš i Oršolja imaju ozbiljne planove na polju proizvodnje kozijih proizvoda, koji iziskuju povećanje broja grla, kao i izgradnju mini mlekare, budući da sve prave u kuhinji. Pored toga, okrenuće se i uzgoju ovaca.

– Moja izabranica i ja planiramo da ove godine uvezemo 15 grla mlečne lakon ovce. Reč je o francuskoj sorti koja nije zastupljena kod nas. Cilj nam je da za koju godinu dostignemo nekih 40 do 50 grla i da ozbiljno proizvodimo ovčije kiselo mleko. Pored toga, želja nam je da kompletnu stočarsku proizvodnju prebacimo na neki salaš u okolini Bečeja – pojašnjava Janoš Demeter.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored