SUZBIJANJE BOLESTI I ŠTETOČINA U ZASADIMA BOROVNICE

Borovnica je ekonomski interesantno voće i površine se naglo šire. U Srbiji zauzima oko 1.400 hektara. Uglavnom radi se o američkoj visoko žbunastoj borovnici koja zahteva kiselu sredinu, zalivanje i redovnu ishranu. Koriste se sertifikovane sadnice iz inostranstva (Holandija, Poljska, Austrija, USA i neke druge zemlje), a delimično se proizvode i kod nas.

Sadi se u zemlju uz dodavanje treseta, sumpora, piljevine i kiselih đubriva. U novije vreme sve više se gaji u velikim saksijama ili vrećama sa supstratom napravljenm za ovu svrhu. Svaki od ovih načina gajenja ima prednosti i nedostatke. Ipak, najveći problemi u proizvodnji proizilaze iz neadekvatne  ishrane i zalivanja, dok se bolesti i štetočine manje javljaju  i uglavnom leče preventivno.

Nepoželjni herbicidi

Da bi se dobili krupniji plodovi prve klase kao uslov za izvoz, ishrana, zalivanje i orezivanje moraju biti na najvišem nivou. Borovnica zahteva stalno prisustvo stručnjaka i dobro poznavanje biologije. Da ne bi došlo do pojave štetočina i bolesti u zasadima izvodi se preventivna zaštita. Mnoge bolesti još uvek nisu determinisane. Primena sredstava za zaštitu bilja nije u celosti zakonski dozvoljena pa se koriste registracije iz pojedinih zemalja EU ili najčešće uvoznika.

Ove godine, zbog čestih kiša, najveći problemi su bili  korovi. Prisustvo korova pogubno utiče na razvoj i na rod, jer su dominantni u korišćenju hrane u odnosu na borovnicu koja ima žiličasti koren. Travni pojas između redova se  obično prska  propizamidom (Kerb) u količinama 2,5 litara po hektaru, ili glifosinat amoniumom (Basta ili Sirius) – 3,75 l/ha. Borovnica je osetljiva na herbicide i prska se samo između redova kada je mirno vreme ili se koriste zaštitnici.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti