Unapređena digitalna platforma AgroSens za veće prinose i plodnije tlo

Samo jedan odsto obradivog zemljišta u Vojvodini ima preko pet procenata humusa, a bez tog dela zemljišta koji je bogat hranjivim materijama, biljke ne mogu uravnoteženo da rastu, smanjuje se plodnost zemljišta, što direktno utiče i na poljoprivrednu proizvodnju. Upravo zbog toga, osmišljena je a sada i unapređena digitalna platforma „AgroSens“ uz pomoć koje poljoprivrednici mogu da dobiju procenu količine humusa u zemljištu na rezoluciji od čak deset metara, što je predstavljeno kroz projekat „Kreiranje mape humusa u zemljištu korišćenjem satelitskih snimaka i laboratorijskih analiza zemljišta“ Instituta BioSens.

– Zato smo odlučili da uz pomoć satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije, mašinskog učenja i veštačke inteligencije, napravimo model za procenu količine humusa. Poljoprivrednici dobijaju preciznu mapu humusa na njihovim parcelama, kao i preporuke za agrotehničke mere – objasnio je pomoćnik direktora za inovacije i saradnju sa privredom Instituta BioSens Oskar Marko.

Mape humusa su osnov za praćenje trendova i donošenje državne politike za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, monitoring, kao i planiranje isprovođenja odgovarajućih aktivnosti u oblastima poljoprivrede, šumarstva i zaštite životne sredine. Kao prva takva mapa u Srbiji, omogući će proizvođačima i savetodavcima da optimalnim agrotehničkim merama zadrže ili povećaju nivo humusa, očuvaju zemljište. Takođe, na taj način će se doprineti i održivom ruralnom razvoju i poboljšanju kvaliteta života na selu.

Digitalna Platforma AgroSens je besplatna i već ima više od 20.000 korisnika. Najnovija naučna dostignuća Instituta BioSensa integrisana su u platformu, a ovu unapređenu verziju AgroSensa podržalo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja.

L. R.

Foto: BioSens

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra