Cene prehrambenih proizvoda ne zavise samo od trgovaca


Jedan nemački trgovinski lanac je nedavno odbio da primi i prodaje robu po znatno uvećanim cenama. Kod nas bi to bilo – gotovo nemoguće, uprkos skoro svakodnevnim poskupljenjima u prodavnicama, naročito prehrambenih proizvoda.
U Srbiji postoji regulatorno telo koje vodi računa o zaštiti konkurencije, a trgovci ne bi smeli da budu barijera u postavljaju proizvoda na policu, objasnio je Obrad Popović, predsednik Grupacije trgovaca prehrambenim proizvodima pri Privrednoj komori Srbije, gostujući u emisiji „Uhvati dan“, Prvog programa Radio Beograda.

– Situacija se malo primirila, imamo, trenutno, stabilizaciju kod formiranja cena uglavnom svih artikala. Ipak, treba znati da smo mi samo jedna karika u lancu snabdevanja. Kod nas u prodavnicama kupci vide samo krajnji rezultat lanca – a u celom tom lancu se svašta dešava. Izloženi smo delovanju ponude i potražnje svakog dela – rekao je Popović.
On je napomenuo da su u poslednjih godinu dana stalno prisutni snažni udari po energetskom sektoru, što utiče na cenu svakog proizvoda, i to na svetskom nivou, ne samo u Srbiji.
Na pitanje kako to da neki proizvodi za samo jedan dan, poskupe i do 20 odsto, kaže da je sve to posledica odnosa ponude i potražnje. Ukoliko proizvod koji ima određenu cenu, u jednom danu neko otkupi, uzme ogromnu količinu koju će sutra plasirati na neko drugo tržište, logično je i da cena tog proizvoda naglo skoči.
Uz to, Popović kao razlog za visoke cene prehrambenih proizvoda, navodi i sušu koja je ove godine znatno umanjila rod mnogih kultura i time uticala na drastično povećanje cena.
Trgovci se, još je rekao Popović, takmiče kako da, svako na svoj način, privuku potrošače. Slično je i u Evropi: tamo plate ne rastu u skladu s inflacijom i ljudi, nažalost, menjaju svoje potrošačke navike. I naši trgovci se prilagođavaju takvim okolnostima, trude se da ponudu našim kupcima, usklade s primanjima potrošača: probaće više da proizvode „privatne robne marke, koje nisu opterećene nekim troškovima kao standardni proizvodi“, dodao je on.
Kad je reč o malim, domaćim proizvođačima, koji se često žale da im je preskupa ulaznica za velike prodajne lance, Popović kaže, ima mesta za sve.

Ali, nisu samo trgovci ti koji određuju cenu: mi smo produžena ruka onog što proizvod stavlja na dohvat ruke potrošaču. Ne pripada nama sve što naplatimo za proizvod – u tu cenu je uračunat porez, cena proizvođača, pa onda troškovi prodaje, i konačno – naša marža. U svakom slučaju, formiranje cene u maloprodaji nije proizvoljna stvar – zaključio je Popović.
Izvor: RTS
Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar