ZA ZAŠTITARE NEMA PAUZE: Šupljikavost lišća „leči“ se i zimi

Šupljikavost lišća najveće štete pričinjava koštičavim vrstama voća, posebno breskvi, kajsiji i trešnji, ali i višnji, šljivi i bademu. Štete od ove fitopatogene gljive, latinskog naziva Stigmina carpophila, nastaju zbog propadanja lišća i smanjenja njegove fotosintetske aktivnosti, sušenja mladara i gubljenja tržišne i vrednosti ploda. Bolest napada različite delove biljaka, u zavisnosti od voćne vrste.

Piše: Biljana Nenković

Simptomi bolesti se uočavaju najpre na lišću, na kojem se pojavljuju male, okrugle i crvenkaste pege, oivičene tamnom linijom i hlorotičnim oreolom. Tamo gde se pojavila pega, tkivo lista izumire i suši se, te list postaje šupljikav. Ova bolest poznata je i kao sačmavost ili rešetavost. Master agronomije iz Kragujevca Marija Ivanović kaže da ovaj patogen najviše štete nanosi kajsiji, jer napada listove, mladare i plodove.

Osim šupljikavosti lišća, ovaj patogen se razvija i na mladarima, na kojima se pojavljuju okrugle crvenkasto – mrke pege u neposrednoj blizini pupoljaka. Vremenom se pege šire, a tkivo unutar njih uleže i nekrotira. Može doći do spajanja pega, prstenovanja mladara, gde se deo iznad prstena postepeno suši. Mladar nastavlja da raste, ali se na delu, zahvaćenom patogenom, stvaraju rak-rane, iz kojih curi smola. Uklanjanjem zaraženih mladara iz krune smanjuje se infektivni potencijal u zasadu – kaže Marija Ivanović.

Bolest se javlja i na mladim plodovima, a simptomi su takođe, sitne tamnocrvene pege. Kako plod raste, tako se i pege šire i prelaze u kraste mrkocrvene boje. Ako zahvati veći deo ploda, on gubi i upotrebnu i tržišnu vrednost.

Važno je reći da patogen prezimljava u zaraženim granama i smoli na rak-ranama. U rano proleće, na temperaturama iznad 6 stepeni i pri relativnoj vlažnosti vazduha iznad 70 odsto, gljiva nastavlja razvoj. Njene spore rasejavaju kišne kapi i vetar. U toku vegetacije dva perioda se smatraju najkritičnijim za širenje patogena. Prvi je u jesen kada opada lišće, i tada se inficiraju mladari. A drugi je u proleće, kada se s vegetacijom zaraze i lišće i plodovi – dodaje Ivanović.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored