KAKO SPASITI SADNICE OD DIVLJAČI I GLODARA: Ograda najbolja, ali i najskuplja zaštita

Priroda je tako uredila da divljač i u danima kada je „debeli minus“ svakodnevno traga za hranom. Najgore je biljojedima, jer na livadama, proplancima i šumarcima nema više izobilja. Tu su, ipak, neograđeni voćnjaci i šumarci. I svakog proleća voćari i šumari prijavljuju velike štete od raznih glodara, zečeva, krupne srneće divljači.

Piše: Svetlana Mujanović

Poslednjih godina lovci i voćari se udružuju, pa lovci hrane divljač, a voćari svoje zasade štite od srna takozvanim humanim metodama, raznim mehaničkim barijerama i repelentima, čuvajući ih tako za lovce.

Na području koje pokriva Poljoprivredna savetodavna stručna služba Novi Pazar ima i voćnjaka i divljači pa savetodavci, redovno, svake jeseni upozoravaju voćare na to da zaštite voćke od divljači i od glodara. Evo koje to metode preporučuje diplomirana inženjerka zaštite bilja Svetlana Sućević, savetodavac u ovoj službi.

Sprečiti prenamnožavanje glodara

Ograda oko voćnjaka je sigurno najefikasnija zaštita od divljači. Ali, nisu svi voćnjaci na terenima koji se mogu ograditi, a nisu ni svi voćari u mogućnosti da postave ogradu, pa se snalaze kako znaju i umeju. Posebno je važno da se, bilo kojom metodom, zaštite mlada stabla s nežnom, još nezdrvenelom korom. A glodari su posebna priča.

– Jedna od važnijih mera u voćnjacima je zaštita od glodara, a za njih ni jedna ograda nije barijera – ukazuje inž. Sučević. – Poljski glodari, od kojih su kod nas dominantne i štetne vrste poljska voluharica, poljski miš, hrčak i slepo kuče, oštećuju zasade i prave druge štete tokom cele godine. Zato je veoma važno sprečiti njihovo namnožavanje. Dakle, preventiva je najvažnija.

To se postiže kombinacijom više mera, kao što su intenzivna agrotehnika, blagovremena setva i žetva na okolnim poljoprivrednim parcelama na kojima su i najčešće kolonije glodara, zaoravanje žetvenih ostataka, preoravanje međa, utrina, kao i prostorna izolacija mladih voćnjaka od postojećih žarišta. Za ovu savetodavku postavljanje zatrovanih mamaka nije opcija jer nije pristalica nehumanog odnosa prema živim bićima, pa makar to bili i glodari. Glodari, kako im i ime kaže, glođu korenske dlačice, sitnije i krupnije korenove žile, ali i korenov vrat i tako za kratko vreme osuše voćku. Pošto štetu prave u zemlji, često se njihov „učinak“ vidi tek na proleće, kada takva voćka ne krene. Zbog toga je u ovom poslu preventiva od velike važnosti jer, bolje je sprečiti, jer se često voćka ne može izlečiti.

You need to be logged in to view the rest of the content. Molimo vas da se . Niste Pretplatnik? Pretplatite Se
razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18