Prva Šargarepijada održana u Begeču

Manifestacija „Šargarepijada“ održana je prvi put u Begeču koji je odavno poznat kao mesto u kojem se proizvodi čuvena šargarepa. Begečka šargarepa je jedan od tri proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom sa teritorije Novog Sada, a manifestaciju je otvorio pomoćnik  gradonačelnika Novog Sada Aleksandar Petrović.

– Kada jedna manifestacija dočeka svoje rođenje, onda to predstavlja veliki trenutak koji ostaje urezan u sećanje i dugo pamćenje. S druge strane, postoji i obaveza da ova manifestacija iz godine u godinu preraste u tradiciju, što ne dovodim u sumnju, jer je Begeč mesto gde se uzgaja najbolja šargarepa, ne samo u ovim krajevima već i šire. Šargarepa je postala brend ovog kraja, zaštitni znak prelepog Begeča, i ona postaje deo identiteta. Zato će Novi Sad, koji je uvek znao da prepozna prave vrednosti, ovaj festival kontinuirano podržavati. Brojke od 30.000 tona šargarepe prve klase i 13 gazdinstava koje se bave proizvodnjom šargarepe sa zaštićenim, i još osam bez zaštićenog geografskog porekla, za ovo malo mesto govore same za sebe – rekao je Petrović na otvaranju i poželeo organizatorima da „Šargarepijada“, iz godine u godinu, postane sve raznovrsnija i sadržajnija, ali i prepoznatljiva, ne samo u Novom Sadu, već i šire.

Domaćini manifestacije, Zemljoradnička zadruga „Begečki povrtari“ i KC „Begeč“ organizovali su bogat program za posetioce, među kojima je bio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić. Gosti su mogli da probaju različita jela od ovog povrća, organizovano je tamičenje u kuvanju gulaša, a čitavu manifestaciju pratio je bogat kulturno-umetnički program, uz nastupe tamburaškog orkestra „Frtalj tamburaška banda“, kulturno-umetničkog društva i orkestra “Svila akustik bend“.

Foto: Grad Novi Sad

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar