Dobar prinos šećerne repe u Crepaji

Završava se vađenje šećerne repe. U Crepaji je to jedna od najzastupljenijih kultura. Poljoprivrednici su zadovoljni prinosom i zaradom a najavljena pomoć države za proizvodnju repe biće dodatni bonus i svakako će povećati površine pod tom kulturom.

Aleksandar Margan iz Crepaje pod šećernom repom ove godine imao je 40 hektara. Godina je bila dobra, repa je podnela manjak padavina i visoke temperature . Prinosom od oko 50 tona po hektaru, je zadovoljan.

– Još uvek nismo podvukli crtu ali smo zadovoljni prinosom, uslovima i uslugom koje nudi šećerana, prevozom , vađenjem. Mislim da ćemo biti u dobrom plusu. Šećerna repa traži mnogo, zato je i zovu kraljica ratarskih kultura, od oranja, đubrenja, setve ali koliko se oko nje trudimo toliko nam i daje – kaže Aleksandar Margan.

Poljoprivrednici dobijaju pet i po dinara po kilogramu repe. Šećerana je dodatno dala gratis 100 evra po hektaru kao vid stimulacije i 500 evra beskamatno po hektaru poljoprivrednicima kojima je potreban novac unapred. Država najavljuje subvencije za proizvodnju šećerne repe. To će svakako doprineti povećanju površina pod tom kulturom, kažu u Crepaji.

– Šećerna repa je dobra da nam zatvori sve troškove koje imamo u proizvodnji svih ostalih kultura. Dakle ona pokrije troškove a od ostalih kultura nam ostaje dobit. Uredba je već doneta, mislim da će 60.000 po hektaru država plaćati za proizvodnju šećerne repe malim gazdinstvima. Uslov je da bude oko 50 tona po hektaru, ne znam da li je definisano da će to biti za čistu repu ili plativu ali mislim da će većina ispuniti taj uslov. To je dodatni bonus za nas poljoprivrednike – kaže Dragan Jovanov iz Crepaje.

Ove godine šećerne repe u Crepaji bilo je na 800 hektara. Površine za sledeću biće povećane a nastojanja su da se proizvodnja vrati na period iz 2018. kada je pod repom bilo oko 2.000 hektara.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra