Dolovo zimovnik za pčele

Pčelari u južnom Banatu čitave godine imaju posla. Nakon brige o košnicama i vrcanja meda, sad spremaju pčele za zimu, jer treba bezbedno da dočekaju prolećne dane i novu sezonu.

Jovica Katalina iz Dolova u 80 košnica proizveo je ove godine oko dve tone meda. Da bi zadržao kvalitet proizvoda on već sad sprema košnice koje na svake dve do tri godine moraju da se zaštite, jer se stalno nalaze pod vedrim nebom i drvo brzo propada. Pčele se u košnici same greju tokom zime i nikada neće uginuti od hladnoće, već od gladi:

– Za pčele je važno još u septembru obezbediti zimnicu i mi ovde ostavimo med od suncokreta u plodišta, a treba još dodati sirupa za zimnicu i kad se sve to obezbedi malo se utopli i to je to – navodi Jovica Katalina, pčelar iz Dolova.

Pčelari iz južnog Banata ističu da je neophodno što pre osnovati Institut pčelarstva koji bi im omogućio bolji rad i pomogao da kao nekad izvoze mnogo veće količine meda: 

– Mislim da smo jedini u Evropi koji imamo najviše pčela i registrovanih košnica, a nemamo Institut pčelarski, a neophodna nam je krunska institucija koja će kontrolisati i ukazivati na propuste i neke mane kod ljudi koji rade, ali i pomagati onima kojima treba da se pomogne – ističe Vojkan Milutinović, pčelar iz Pančeva. 

Iskusni pčelari uzimljuju samo jake pčelinje zajednice koje mogu da se prilagode svim zimskim izazovima. Neophodno je da u košnici imaju oko 15 kilograma meda, a nedeljno da se prihranjuju litrom sirupa koji pčele smeštaju u blizini legla i kad im zatreba mešaju ga sa rezervama meda. Veoma je važno i da saće bude kvalitetno, jer je pčelama to životni prostor i zato još tokom letnje sezone treba zameniti sve neispravne ramove kako bi proleće pčele dočekale zdrave i jake.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime