Septorija i pepelnica napale pšenicu iz rane setve

Usled visokih temperaura u vreme nicanja pšenice, na parcelama u severnom Banatu došlo je do pojave bolesti na usevima iz prvih rokova setve. Hlebno zrno kikindski poljoprivrednici zasejali su na oko 14.000 hektara.

Setva pšenice na području severnog Banata završena je u optimalnim rokovima, ali su najvažniji posao u ovom delu godine ratari obavili na suvom zemljištu i uz visoke temperature, što je izazvalo pojavu bolesti, pogotovo na žitu iz prvih rokova setve. 

– Ja sam moju pšenicu kasnije zasejao tako da problema sa bolestima nemam, kao ni sa pojavom cikada. Ove godine se povećao broj parcela pod pšenicom, prvi rokovi su nastradali jer su se pojavile septorija i pepelnica, što ne pamtim jer se nije dešavalo do sada da se fungicidni tretman vrši u ovom delu godine. Klimatski uslovi doprineli su tome da se pojave bolesti kad im vreme nije – priča Milorad Šibul, poljoprivrednik iz Kikinde.

Pojava bolesti na pšenici bila je izražena na usevima u prvim rokovima setve, tako da su, kad im vreme nije, ratari morali da reaguju i zaštite useve.

– Dešava se da se ove klimatske promene odražavaju na pojavu insekata. Kada je temperatura visoka insekti su aktivni, pojavljuju se nove forme, cikada je bilo i ranije, ali u vreme setve pšenice one nisu bile aktivne, odnosno kada pešnica nikne ona nije bila aktivna. Na temperaturama ispod 10 stepeni nisu aktivne, a mi smo imali izuzetno visoke temperature – objašnjava Aleksandar Pap, iz Poljoprivredne stručne službe Kikinda.

Koliko su vremenske prilike nepredvidive pokazuje i činjenica da na području Kikinde nije do sada bilo mrazeva, iako smo u drugoj polovini novembra.

– ‘Setva pšenice obavljena je uglavnom po toplom i suvom vremenu, tako da se to odrazilo na žito, pogotovo iz prvih rokova setve kada su se pojavile i bolesti na usevima, dok je pšenica zasejana kasnije u znatno boljoj kondiciji – kaže Pap.

U narednom periodu pšenici bi odgovaralo hladno vreme, mada su i padavine poslednjih dana koje su zabeležene dobro došle usevima. Najvažnije je da se temperature spuste, da se pojave mrazevi, kako bi vegetacija konačno osetila vremenske uslove koji i priliče poznoj jeseni.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar