Isplati li se ulagati u voćnjake?

– Imajući u vidu da se voće najbolje razvija na brdovitim terenima, sa dovoljno sunčanih dana i navodnjavanja, možemo s pravom prihvatiti mišljenje većeg broja inostranih stručnjaka koji Srbiju nazivaju „voćarski raj“, kaže dr Slavica Korać koja je napravila studiju vezanu za isplativost ulaganja u voćarstvo u našoj zemlji.

Kako je istakla, Vojvodinom se nije bavila jer su obradive površine u ovoj pokrajini iskorišćene više od 90 posto. Zato je u fokusu centralna Srbija, posebno Šumadijski region i Zapadna Srbija koji ima nešto preko milion hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta i odlične uslove za razvoj voćarstva. Posebno je interesantan region Južne i Istočne Srbije, zbog položaja planina i odnosa reka i površinskih voda i potesa dobrih za uzgoj voća.

– U ukupnoj strukturi zemljišta koje se obrađuju dominiraju oranice i bašte, livade i pašnjaci. Pod voćkama je manje od 10 posto zemljišta i tu vidimo prostor za razvoj – kaže dr Slavica Korać. – U Strategiju razvoja voćarstva treba pre svega uključiti i region Južne i Istočne Srbije, sa 187.774 poljoprivredna gazdinstva. Tome treba dodati i činjenicu da je ukupan izvoz voća prošle godine iznosio oko 700 miliona evra, što je premalo jer je potencijal mnogo, mnogo veći i iznosi čak 10 milijardi evra.

Kada su u pitanju vrste, najveći izvozni potencijal ima smrznuta malina, kao i smrznuta organska malina. Sledi smrznuta višnja, borovnica, jabuka i sveža šljiva.

I. R.

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar