Savetovanje o savremenoj proizvodnji voća

Akadedmik Dragan Škorić, pozdravljajući učesnike Savetovanja o savremenoj proizvodnji voća danas u prepunm velikom amfiteatru Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, pozvao je voćare da se udružuju i da sami preuzmu poslove prerade i izvoza svojih proizvoda. Poziv da se udružuju u zadruge i tako lakše dođu do nasjavremenije mehanizacije i opreme uputila im je i Jelena Nestorov Bizonj, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, a pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu dr Mladen Petraš preneo je podršku ovakvim skupovima kao svojevrsnom transferu znanja iz visokoškolskih i naučnih institucija u poljoprivrednu proizvodnju. Direktorica Dnevnika a.d. i glavna i odgovorna urednica revije „Dobro jutro“ Gordana Živković, u pozdravnoj reči na ovom tradicionalnom skupu, predstavila je izdavački projekat kojim se nauka i struka stavljaju na praktičan način u službu razvoja srpskog agrara. Reč je o prvoj seriji od 20 džepnih knjiga o najsavremenijim trendovima voćarske, povrtarske, vinogradarske proizvodnje, koja je predstavljena u holu Fakulteta.

Radni deo Savetovanja, u organizaciji Društva voćara Vojvodine i novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, počeo je predavanjem profesora dr Zorana Keserovića o novim izazovima u proizvodnji jabuke, trešnje i kajsije, s posebnim osvrtom na tehnologije, sorte i podloge. Zašto smo radili voćarsku rejonizaciju Srbije, upitao je istaknuti profesor, ako ćemo i dalje podizati voćnjake na lokacijama gde su agroekološki uslovi nepovoljni. Naveo je primere zasada kajsije u Vojvodini, koji stradaju od kasnih prolećnih mrazeva.

Profesor Keserović osvrnuo se na veliki razvojni zamah našeg voćarstva u poslednjih dvadesetak godina. Zahvaljujući tome što su voćari među prvima shvatili značaj uvođenja novih tehnologija, prlagođenih klimatskim promenama, proizvodnja je gotovo utrostručena, a malina, jabuka, smrznuta višnja i zamrznuta kupina našle su se među prvih deset izvoznih proizvoda. Veoma brzo raste i izvoz naše borovnice, koju proizvodimo u najsavremenijim zasadima i uz poštovanje struke i nauke. Međutim, primetio je da tek oko 11 odsto svih voćnjaka u Srbiji ima sisteme za navodnjavanje, a obilaskom u uporednim analizom stanja na jednom broju plantaža zapazio je „male“ propuste zbog kojih nastaju velike štete. Detaljno je govorio o izboru sorti i podloga, na primer, o značaju proređivanja za kvalitet i tržišnu vrednost plodova, o savremenim načinima za uspešnije oprašivanje…

Usledila su predavanja Jovane Knjeginjić iz Delta agrara o iskustvima u proizvodnji klupskih sorti jabuke i prof. dr Nenada Magazina o suzbijanju skalda kod jabuke. Posle pauze s osveženjem, voćari su saslušali još nekoliko aktuelnih tema: o kritičnim tačkama primene 1-MSP pred i nakon berbe, u cilju dobijanja i očuvanja kvaliteta plodova jabuke i kruške, govorio je Slaviša Šestić, o iskustvima u proizvodnji sorti oraha s lateralnom rodnošću Dragan Madžovski, o suzbijanju najvažnijih bolesti i štetočina leske i oraha sa lateralnom rodnošću dr Marko Injac, o iskustvima u proizvodnji stonih sorti maline, kao novoj šansi našeg malinarstva, Božo Joković iz „Agro eko voća“ u Arilju.

U panel diskusiji na temu „Novi izazovi u plasmanu i potrošnji jabuke – kako dalje“ učestvovali su prof. dr Nenad Magazin, Kolinda Hrehorović iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Gojko Zagorac iz kompanije „Ćirić agro MĐŽ“, Julka Toskić iz AgroBrand-Srbija, Nikola Nenadović iz krčedinske Agrounije, Dušan Milivojević iz Apple World d.o.o. iz Riđice i Nikola Kotarac, direktor Zemljoradničke zadruge „Složni voćari“ iz Novog Slankamena.

R. D. J.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti