Vez je ponovo u modi

Dokazano je da vez kao tradicionalna ženska veština smiruje živce, a dobar je i kao odmor od onlajn svakodnevice i društvenih mreža. Vez je ponovo u modi, a njegova popularnost raste i to među devojkama. Umesto nekada davno sveprisutnih Vilerovih goblena, tehnike i motivi sada su drugačiji, primereniji vremenu u kome živimo.

Mnogim mladim ljudima tradicionalni vez i dalje deluje arhaično, a to umeće kao gubljenje vremena. Tamara Nešić iz Jagodine nije tako razmišljala. U vremenu korone i izolacije ispoljila se sva njena kreativnost, najpre kao izazov, zatim kao hobi, a sada i kao prilika da nešto dodatno zaradi. Tamara je master profesorka fizičke kulture, ali nema problem da sebe nazove i savremenom veziljom.

– Slučajno sam otkrila da ručni vez postoji i od samog početka sam želela njime da se bavim. Videla sam sebe u tome, zato što sam i tražila novi hobi i od 2020.godine ja se bavim vezom – objašnjava Tamara Nešić.

Bod po bod, konac po konac na davno zaboravljenim đerđifima nastaju prava mala umetnička dela. Od čuvenih pirotskih šara, peko junaka iz dečije mašte, do savremenih motiva ili ljubavnih poruka.

– Svima se sviđa. U samom početku im nije bilo jasno šta ja to radim i čime se bavim, međutim, kako je vreme odmicalo dopadalo im se sve više i sviđa im se kako napreduje moj rad – dodaje „moderna vezilja“.

Tamara je nedavno svoje iskustvo prenela i na druge. Organizovala je radionicu modernog veza i pokazala kako radi, koje konce koristi, kako zateže platno na đerđifu, uz naravno izložbu gotovih radova.

Kao i svaki mlad čovek i Tamara je iskoristila prednosti društvenih mreža da pokaže šta radi. Mnogima se to dopalo, bilo da to naručuju za sebe kao ukras u domu ili kao zgodan poklon. Đerđifi iz Jagodine tako su otišli u daleku Australiju, na američki kontinent i u mnoge evropske zemlje, a etno motivi karakteristični za Srbiju ubedljivo vode na listi popularnih.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime