Opasnost da Srbija ostane bez bukovih šuma


Kada se govori o klimatskim pormenama, najviše pažnje se posvećuje njihovom uticaju na čoveka, njegovom kvalitetu života, uticaju na imovinu i privredu. Zbog klimatskih promena, mnogobrojne biljne i životinjske vrste ne mogu dovoljno brzo da se priviknu na novonastale okolnosti.
Često zaboravljamo da nismo jedini stanovnici ove planete, i da nagle klimatske promene izazvane ljudskim aktivnostima imaju posledice na sva živa bića na Zemlji. Beli medvedi kojima nestaje stanište zbog topljenja Arktika, jedan su od dobro poznatih simbola klimatskih promena.

-U Republici Srbiji teško je izdvojiti one koje su najugroženije, ali postoji crvena knjiga u kojoj se nalaze sve ugrožene vrste. Najugroženije su vrste koje nemaju gde da pobegnu od posledica klimatskih promena. Uočeno je da se određene biljne i životinjske vrste pomeraju ka severu ili na veće nadmorske visine – rekao je biolog Tomica Mišljenović, Botanička bašta „Jevremovac“.
Ističe da se rade mnoga istraživanja na okeanima i procene su da ako se temperatura podigne za jedan i više stepeni, korali mogu da nestanu. Takođe nestaju i staništa nekih vrsta životinja. Tope se lednici, a podaci govore da beli medvedi moraju u potragu za hranu dužim putem.

Potrebne su koordinirane aktivnosti i globalna koordinacija u efektima borbe protiv klimatskih promena. Imaćemo sve više suša, požara, sezonska raspodela padavina je drugačija. U narednim decenijama u Srbiji možemo ostati bez bukovih šuma – zaključio je Mišljenović.
Svi podjednako snosimo odgovornost za ovakvo stanje naše planete. Mi drugu planetu osim ove nemamo, a ovu koju imamo, valja nam čuvati.
Izvor: RTS
Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar