Visoke temperature prave probleme voćarima

Neuobičajeno visoke temperature za ovo dobra godine brinu proizvođače voća.

Temperaturne promene mogle bi izazvati stres na biljkama, smatraju stručnjaci i napominju da će zahlađenje prekinuti eventualni započeti proces cvetanja.

– Mi smo imali dosta topao decembar, sa 16 pa i 18 stepeni, čak desetak – 15 dana, što je bilo opasno po voće sve do trenutka nakon Nove godine kada je usledio blago hladniji talas koji je malo usporio početak kretanja sokova u biljkama – kazao je Dušan Ilić, poljoprivredni inženjer.

Sad, kako je dodao, imamo ponovo tri četiri dana sa petnaestak stepeni i voćke još uvek nisu u direktnoj opasnosti, ali ako bi se nastavio period od 10-15  stepeni u narednih desetak dana, onda bi moglo da se dogodi da u februaru počnu da cvetaju, što bi bilo jako nezgodno.

– Po prognozi već od vikenda trebalo bi da bude hladnije, tako da mislim da neće biti problema – kaže Ilić.

Na nekim voćkama se vide pupoljci, ali se stručnjaci nadaju da će zahlađenje zaustaviti proces cvetanja.

– Dunja je počela da otvara pupoljke i da se razmiču ljuspasti listići ispod kojih se nazire pupoljak, ali ja se nadam da će zahlađenje usporiti kretanje sokova i dalji proces vegetacije – kaže Ilić.

Vladimir Mijatović, generalni direktor Verdi grupe, kaže da je u trenutku kada su ušli u ovaj posao, projekcija bila da će problem sa mrazom biti svake treće, četvrte ili pete godine.

– Međutim, mi imamo iskustvo da smo poslednje tri godine prilično propatili zbog mraza. Imali smo i grad, ali to je incidentna pojava i svako mora na to da računa, ali mraz nismo očekivali tri godine uzastopno i to je problem koji je direktno uzrokovan klimatskim promenama – rekao je on.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar