Povećana cena dozvole za pecanje na Uvcu

Cena godišnje dozvole za pecanje na rekama i jezerima u Specijlnom rezervatu prirode „Uvac“ kod Nove Varoši ove godine košta 6.000 dinara.  Za nju treba izdvojiti hiljadu dinara više nego prošle, što je prvo poskupljenje nakon osam godina. Cena dnevne i sedmodnevne dozvole ostala je ista i iznosi 1.000, odnosno 2.000 dinara, i u istom je iznosu za sve vode u Srbiji.

Cena godišnje dozvole za nacionalne parkove i zaštićena prirodna dobra  određena je pravilnikom Ministarstva zaštite životne sredine. Kreće se u rasponu od  2.000  do 10.000 dinara koliko košta dozvola za pecanje u Predelu izuzetnih odlika reke Gradac, i sa njom se može pecati samo u granicama zaštićenog područja za koje se izdaje.

– Na Uvačkom, Zlatarskom i Radoinjskom jezeru i njihovim pritokama prošle godine su pecala 543 ribolovca sa godišnjom dozvolom. To je gotovo 200 prodatih dozvola manje nego predhodne. Suša i turbine znatno su oborili kotu pa je jezerima bilo teško prići, što je verovatno jedan od razloga. Prodato je i 288 dnevnih i 67 višednevnih dozvola, što je takođe znatno manje nego pre- kaže za „Dobro jutro“ Novak Pejović, upravnik ribarskog područja Rezervata „Uvac“.

Da bi međutim pecali na svim vodama na teritoriji svoje opštine, ribolovci iz Nove Varoši moraće i ove godine da kupe dve dozvole. Sa osnovnom i skupljom mogu da pecaju samo na delu Lima kroz Bistricu. Odlukom nadležnog ministarstva, njena cena se nije menjala i iznosi 7.000 dinara za seniore i važi za sva ribarska područija u Srbiji koja nisu pod posebnim režimom zaštite. Cena ove dozvole za starije od 65, žene i lica sa telesnim oštećenjima od 60 do 80 procenata iznosi 3.500 dinara, a za ostale povlašćene kategorije 600 dinara.  

Željko Dulanović

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar