Što više sorti, teža je zaštita

Jabuka spada među voćne vrste čija je tehnologija proizvodnje veoma složena i zahteva vrlo velika ulaganja rada i sredstava, ali je zato visokoakumulativna i ekonomski vrlo interesantna. S druge strane, tehnologija njenog gajenja spada u one koje su ekološki i s aspekta zdravstvene bezbednosti po čoveka vrlo složene. Jabuka je jedna od voćnih vrsta koja zahteva najveći broj prskanja za suzbijanje bolesti i štetočina. Veliki broj prskanja izvodi se za suzbijanje prouzrokovača pepelnice i čađave krastavosti, a pogotovo čađava krastavost u poslednjih nekoliko godina zadaje velike probleme proizvođačima. Kada je u pitanju proizvodnja jabuke za stonu upotrebu, hemijska zaštita se može smanjiti samo do granice koja ne utiče negativno na kvalitet plodova. Ako su plodovi namenjeni za preradu, može se u značajnoj meri smanjiti zaštita protiv prouzrokovača bolesti i štetočina, jer je ekonomski prag ispod koga se može tolerisati smanjenje kvaliteta, znatno niži. Ako se podižu monosortni zasadi, lakša je zaštita od bolesti i štetočina.

U zasadima Srbije vodeće sorte su ajdared, zlatni delišes i njegovi klonovi, greni smit, jonagold i njegovi klonovi, crveni delišes sa spur tipovima i mutantima, nešto manje gloster, melroze i klonovi gale. Najčešće se prilikom podizanja zasada išlo s kombinacijama s parnim redovima, u kojima je osnovna sorta zastupljena sa šest ili osam redova, a sorte oprašivači od dva do četiri reda. Česta je pojava da se kombinuju dve sorte ajdared i zlatni delišes klon B, iako se te dve sorte u pojedinim godinama ne poklapaju u vremenu cvetanja, što je bio slučaj i u 2006. godini, kada je na mnogim plantažama ajdared bio u fazi precvetavanja, a zlatni delišes u fazi punog cvetanja. Pored toga, kombinacija ove dve sorte nije dobra ni zbog zaštite od bolesti jer je zlatni delišes sorta osetljiva na čađavu krastavost, a ajdared na pepelnicu. Zato se prilikom zaštite moraju kombinovati najefikasniji preparati i za jednu, i za drugu bolest, što poskupljuje proizvodnju. S druge strane, ajdared koji se vodi kao sorta tolerantna na čađavu krastavost, a kada se gaji u kombinaciji sa zlatnim delišesom, postaje vremenom dosta osetljiva na ovu bolest, što se pokazalo i u 2006. godini.

U ovakvim zasadima u kojima je kombinovan veliki broj sorti, teško je izvoditi hemijsko proređivanje plodova. Proređivanje cvetova i plodova je redovna i veoma važna pomotehnička mera koja se primenjuje kod većine voćnih vrsta, a pogotovo kod jabuke. Na manjim površinama i kada je u pitanju manji broj stabala, moguće je izvoditi ručno proređivanje plodova, ali kada je u pitanju veća površina, to mora da se radi hemijskim putem. Obično se koriste preparati za vreme cvetanja ili posle cvetanja, ili kombinacija u vreme cvetanja i posle cvetanja, gde je veoma važna veličina plodića. U zasadima jabuke u Srbiji dosta je otežano hemijsko proređivanje plodova, zbog kombinacije sorti različitog vremena cvetanja.

U našim savremenim zasadima jabuke u pojedinim godinama se ostvaruje prinos i do 60 tona jabuke po hektaru, ali se u takvim slučajevima najčešće dobija malo plodova prve i ekstra klase. Nakon takve godine, sledeće godine se ostvaruje mali prinos, ili se dešava da zasad nekoliko godina daje velike prinose, a kasnije počinje da rađa malo ili neredovno. U tehnologiji proizvodnje jabuke u Srbiji, to je jedna od slabijih karika u lancu proizvodnje ove voćne vrste složene tehnologije, ali izuzetno akumulativne. Zato, u narednom periodu mora da se pokloni posebna pažnja podizanju monosortnih zasada, kako bi se olakšalo hemijsko proređivanje plodova.

R.D.J.

razvojnifv.png

RAZNO

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo