Svetski dan šuma obeležava se danas i zato je važno ukazati na značaj najsloženijeg ekosistema na Zemlji, ali i na njegovu ugroženost, koju izaziva čovek, sečom šuma i nedovoljnim pošumljavanjem. Ipak, svako od nas može da bude „zeleni heroj“ i pruži doprinos očuvanju šumskog pokrivača, tako što će probati da zasadi makar jedno drvo.
Odraslo, veliko drvo apsorbuje i do 150 kilograma ugljen-dioksida iz atmosfere godišnje i proizvede 120 kilograma kiseonika za isti period. Stoga i ne čudi što je pošumljavanje toliko važno za poboljšanje kvaliteta vazduha.
Šume sprečavaju bujice i poplave, štite naselja i infrastrukturu od erozija, smanjuju ukupnu temperaturu Zemlje, koja pati od globalnog zagrevanja.

U Švedskoj se nalazi evropska smrča, stara čak 9.550 godina. Tajna dugovečnosti pojedinih vrsta drveća jeste samoizlečivost. Naime, ono odbacuje obolele delove, te na taj način sprečava širenje bolesti, a energiju i korisne materije preusmerava na izdanke.
Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prepoznaju određene štetočine koje ih napadaju, i to po izlučevinama. Tada drveće oslobađa feromone kojima upozorava druga stabla, a ponekad i priziva druge, korisne insekte, koji se hrane tim štetočinama.
Tanja Prolić