Francuska: Postepeno ukidanje pesticida do 2050.

Francuski Institut za poljoprivredu, hranu i životnu sredinu objavio je u najnovijoj studiji da bi do 2050. godine moglo da dođe do postepenog ukidanja pesticida u poljoprivredi. Kako se navodi, za sve su potrebne „jake i koordinisane“ javne politike, prenosi Mondo. Ta procena urađena je na osnovu istraživanja u kome je učestvovalo više od 140 evropskih stručnjaka koji su proučavali da li je moguće potpuno ukidanje hemijskih pesticida, bez drastičnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje i bez uticaja na trgovinski bilans Evropske unije (EU), uz ublažavanje klimatskog opterećenja poljoprivrede i obnavljanje biodiverziteta. Međutim, takva transformacija ne bi uključila samo poljoprivredni svet, već sve aktere u prehrambenim sistemima, od proizvođača do potrošača, uključujući preduzeća i javne organe.

Istraživač INRA-e i koordinator studije Olivije Mora podsetio je na to da su politike smanjenja upotrebe pesticida u Evropi do sada imale mali ili nikakav uticaj. U periodu od 2011. do 2021. godine, ukupne količine sredstava za zaštitu bilja primenjenih na evropskim poljima ostale su stabilne, oko 350.000 tona godišnje.

Kako se navodi, prekomerna upotreba pesticida negativno utiče na održivost poljoprivrednih sistema, utiče na brzi nestanak biodiverziteta (insekte, ptice, faunu) i niz patologija poput kognitivnog poremećaja, Parkinsonove bolesti, dečje leukemije, limfoma, raka prostate. Jedan od scenarija za oslobađanje evropske poljoprivrede od zavisnosti od hemikalija do 2050. podrazumeva stvaranje specijalizovanih farmi koje bi zamenile „usluge“ koje pružaju hemikalije, a na kojima bi se uzgajale vrste biljaka otporne na štetočine i patogene, i na kojima bi se primenjivale nove tehnologije, poput biostimulansa koji podstiču imunitet useva protiv bioagresora, sistema za posmatranje parcela pomoću senzora, korišćenje robota koji bi obezbedili „individualizovan tretman“ svakoj biljci.

Autori u studiji naglašavaju potrebu za „jakim i koordinisanim“ javnim politikama koje podrazumevaju informisanje potrošača, nove trgovinske sporazume, nove oznake proizvoda i sertifikaciju, podršku poljoprivrednicima, transformaciju zajedničke poljoprivrede.

Mondo

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za