PČELARI U SVILAJNCU: Pčelinji park „Svilameda“

Ideja osnivača Pčelarske zadruge „Svilamed“ u Svilajncu je proizvodnja zdravog meda i stvaranje što boljih prirodnih uslova u kojima će pčele boraviti i tokom zime, i za vreme paše. Ova pčelarska zadruga najopremljenija je u Pomoravskom okrugu, jer je prošle godine od Ministarstva za brigu o selu dobila podsticaj od 7,5 miliona dinara. Novac su uložili u kupovinu mašina za vrcanje meda, pakovanje i lagerovanje, viljuškara za paletno seljenje košnica, i 300 košnica i rojeva.

Piše: Jelena Lukić

Direktor zadruge Dragan Milosavljević, po zanimanju diplomirani inženjer poljoprivrede, kaže da je zadrugu osnovalo pet poljoprivrednih gazdinstava iz Svilajnca 2020. godine.

Lekovite bašte i zimovnici kraj Resave

– Udružili smo se da bismo proizvodili zdrav i prirodan med bez ikakve prerade i da bi mlade podstakli da se bave pčelarenjem. Hoćemo da promovišemo zdrave pčelinje proizvode – kaže Milosavljević.

Trenutno imaju 600 košnica, a planiraju da taj broj dupliraju. Reč je o pvc košnicama. Ramovi su kombinacija drveta i plastike, dok je sama izolacija takva da štiti od visokih i niskih temperatura. Pored košnica, nalazi se bašta lekovitnog bilja, a tu su i plodoredi od uljane repice.

– Imamo lepo uređene zimovnike i pčelinje parkove smo uredili da bi pčelama bilo što ugodnije. Uredili smo tri zimovnika, odnosno, pčelinja parka, u blizini reke Resave. Košnice su tu poređane po formaciji koja im najviše odgovara. Oko njih smo zasadili 60 medonosnih stabala, koji, zapravo, predstavljaju vetrozaštitni pojas i sada je to jedan ekohabitat, namenjen pčelama. Zasadili smo i lekovito bilje i medonosne trave, što čini dodatne cvetne izvore polena i nektara i utiče na jačanje rojeva. Kada se formiraju nova legla i kada se prave novi rojevi, na proleće, u martu, cveta lekovito bilje, a pčela uzima šta joj je potrebno za njen razvoj i pravi bolje rojeve. Na jednom hektaru zasađeno je nekoliko različitih medonosnih trava – kamilica, kantarion, bosiljak, majčina dušica, tako da sve bude belo i žuto u proleće. Tako smo dobili mali habitat za pčele, po čemu smo jedinstveni ne samo u Pomoravlju, već i šire. Tu spremamo rojeve za razrojavanje, lečimo pčele i tu ih vraćamo s paše. Tu su cele zime, do početka proleća i na kraju jeseni – kaže Milosavljević.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra