Praziluk sve češće na trpezama

Praziluk kao povrće je sve češće na našim trpezama. Zbog blagog i prijatnog ukusa, upotrebljava se i u ishrani dece, a bezopasan je i za trudnice.

To je dvogodišnja biljka poreklom iz Sredozemlja, a kod nas se najčešće gaji kao jednogodišnja, iz rasada. U zavisnosti od vremena vađenja – da li se proizvodi za potrošnju tokom proleća i leta, ili jeseni i zime – seje se početkom januara i krajem aprila ili početkom maja. Dakle, krajem marta ili početkom aprila se rasađuje, a krajem aprila seje za jesen-zimu.

Ovo povrće klija veoma sporo. U idealnim uslovima prve klice se javljaju tek tri nedelje posle setve. Kada prođe opasnost od izrazito niskih prolećnih temperatura praziluk se rasađuje na otvorenom. Baštovani koji se upuštaju u ovu proizvodnju uvek treba da imaju pripremljen agrotekstil da mlade biljke utople, ako se očekuju hladne noći. Sadi se u plodnu, fino pripremljenu zemlju, u redove, na razmaku od 25 centimetara. Vadi se od sredine juna i tokom leta.

Za potrošnju u jesen i zimu, rasad se proizvodi u otvorenim, hladnim lejama. Rasađuje se od sredine juna do početka jula. Biljke se vade od oktobra pa sve do aprila naredne godine, s tim što ga zimi valja pokriti agrotekstilom.

Bez obzira na rok rasađivanja, u vegetaciji se nekoliko puta okopa i svaki put blago nagrne. Praziluk voli vodu i bez nje nema ni rentabilne proizvodnje. Po potrebi navodnjava se i desetak puta, prihranjuje u dva navrata i štiti od bolesti i štetočina, kao crni luk.

U našim marketima, a i na bolje snabdevenim pijacama, ovog povrća ima u svim godišnjim dobima. Praziluk je prirodni antioksidant koji se bori protiv svih štetnih materija u organizmu, pa je tako preventiva za mnoge bolesti.

Sadrži vitamine A, E, K, C, B6, minerale kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, cink, bakar, mangan, selen. Bogat je i zasićenim masnim kiselinama, ugljenim hidratima, belančevinama, solima u tragovima, tiaminom, riboflavinom, niacinom, pantotenskom kiselinom, a sadrži i celulozu.

Umanjuje tegobe izazvane alergijama, anemijom, astmom, aterosklerozom, simptome bolesti srca i krvnih sudova, bronhitisa, gojaznosti, bolesti bubrega, kašlja, pada imuniteta, povišenog holesterola, gripa i prehlada. Podstiče aktivnost organa za varenje, umanjuje posledice umora i drugih poteškoća.

Organizam najveće koristi ima ako se praziluk konzumira kao sveže povrće. Ali, ukusan je i u raznim jelima jer se brzo priprema.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18