Ovas u ishrani domaćih životinja

U vreme velikih poskupljenja i poremećaja tržišta žitarica svi proizvođači teže ekonomičnijim obrocima. Jedna od žitarica koja je ekonomična za proizvodnju i može da pojeftini obrok jeste ovas. Zbog velikog sadržaja vlakana koja potiču pre svega od ljuske, zrno ovsa sadrži najmanje energije od svih žitarica koje se gaje na područjima s umerenom klimom. Zbog toga je za ishranu nepreživara najbolje ljuštiti ovas.

Ovas sadrži oko 12% sirovih proteina, a sirove celuloze oko 11%. Za razliku od drugih žita, zrno ovsa sadrži glukane koji usporavaju usvajanje proteina i ugljenih hidrata iz organa za varenje, što je nepoželjno, naročito kod mlađih životinja u intezivnom tovu. Međutim, te iste materije poželjne su u ishrani ljudi jer snižavaju nivo holesterola i glukoze u krvi. Količina masti u zrnu ovsa je 5%, a one su u značajnom procentu izgrađene od nezasićenih masnih kiselina, što veoma povoljno utiče na sastav mlečne masti i što omogućava dobijanje mekšeg maslaca, koji je tehnološki nepovoljniji za upotrebu. Ovas se najviše upotrebljava u ishrani konja, kako zbog ukusa tako i zbog dijetetičkog delovanja na varenje. Konji, hranjeni ovsem, veoma retko obolevaju od kolika i takozvane prazničke bolesti. Odraslim grlima se daje u zrnu, a ždrebadima i starijim konjima prekrupljen. U obrocima za konje koji teško rade, 50 % ovsa trebalo bi zameniti kukuruzom zbog veće koncetracije energije.

Ovas se naročito preporučuje u ishrani priplodnog materijala goveda i bikova za priplod. Smatra se da u ishrani bikova povoljno deluje na spermatogenezu. Količina ovsa u smešama za telad je do 15 %, a za tov junadi do 35 %. Može se davati i priplodnim ovcama do 15 % u smeši, jagnjadima do 10 % i grlima u početku tova, s tim što sa odmicanjem tova treba smanjiti njegov udeo u obroku.

Ovas se najčešće ne preporučuje za ishranu živine zbog toga što prouzrukuje probleme u varenju hrane. Međutim, pokazalo se da uključivanje ovsa u obroke za tovne piliće u količini od 10-15% doprinosi bržem oporavljanju i smanjenju pojave kljucanja perja i smanjenju kanibalizma. U normalnim situacijama se preporučuje 2% ovsa u smešama za tovne piliće uzrasta do 21 dan, odnosno 4% za kategoriju pilića od 21-42 dana uzrasta, dok se za priplodni podmladak, starosti do 6 nedelja, preporučuje 12%, a za starosnu kategoriju 7-20 nedelja do 16% udela u smesi. Komercijalne nosilje trebalo bi da dobijaju do 12% ovsa u obroku, a nosilje jaja za priplod do 16%. Ovas se može davati i suprasnim krmačama do 25% u obroku, krmačama u laktaciji do 15%, prasadima na sisi do 6%, a prasadima po zalučenju do 10%, kao i grlima u tovu i priplodu do 15%. Međutim, trebalo bi znati da ovas dovodi do stvaranja mekše masti u odnosu na ječam i kukuruz, zbog čega se dobija slanina lošeg kvaliteta.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18