U Hrvatskoj se posle 20 godina opet pojavila bolest žute rđe koja napada žitna polja i uništava pšenicu, a poljoprivrednici kažu da se bolest širi poput požara i, kako se sada očekuje, smanjiće prinos za oko 30 odsto. „Ja sam pre četiri dana tretirao, međutim to se proširilo u dva, tri dana strahovito. Kad prođete traktorom, traktor se žuti kao da ste ga prebojili ili bacili žutu prašinu“, ispričao je za Dnevnik hrvatske Nove TV slavonski poljoprivrednik Ivan Mandić.
Sada je već potpuno sigurno da će prinos biti manji za oko 30 posto. U slučaju da se bolest ne tretira, prinos bi mogao biti smanjen za 50 posto.
Žuta rđa je zapravo je gljivica koja napada list pšenice. List je zadužen za davanje energije preko fotosinteze. Kada je list žut, on to ne može da radi, a kada nema energije, nema ni ploda. Gljivici je pogodovala vlažna i topla zima, a za njeno tretiranje poljoprivrednici moraju puno da plate. Osim što će pšenice biti manje, u Hrvatskoj joj cena pada. Hrvatska, inače, proizvodi pšenice tri puta više od sopstvenih potreba, a uzvoza će ove godine biti manje.
Poljoprivrednici će od Ministarstva tražiti povoljne kredite zbog žute rđe. Kažu da ove godine neće propasti samo usevi već i malobrojna porodična gazdinstva. „Šteta od ove bolesti su 20-30 posto na usevima. Ona je 2014. bila zadnji put evidentirana u RH kada je zahvatila podravski deo Hrvatske sve do zapadnog Srema kada su štete bile baš ovolike, znači 20-30 posto. Verujemo da je velik broj poljoprivrednika zaštitio…“, rekao je, između ostalog, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Žuta rđa već je zabeležena u Srbiji. ne zna se hoće li država priteći u pomoć poljoprivrednicima koji je proizvode.
Pšenicu na njivama u Srbiji zahvatila je retka bolest žuta rđa koja se „širi kao požar“ uz već vidljivu štetu, rekao je stručnjak za tu poljoprivrednu kulturu Miroslav Malešević. On je ranije rekao da se ta bolest gljivica koja uništava lisnu masu retko pojavljuje u Srbiji, a da je karakteristična za mediteranske zemlje. Razvija se u uslovima naglih prolećnih oscilacija temperatura, praćenih kišom i snegom.
„Žuta rđa se širi neverovatnom brzinom, kao požar, i za dva-tri dana može da napadne usev na celoj njivi. Poslednji put se u Srbiji pojavila 2014, kada je napravila značajnu štetu“, rekao je Malešević i dodao da nijedna vrsta pšenice u Srbiji, a ni u Evropi, nije otporna na tu bolest. Naročito je opasna za pšenicu koja nije dobro prihranjena ili nije deklarisana, već su njive zasejane neproverenim semenom.
On je rekao da može da se proceni kolika će biti šteta, ali da još „nije sve izgubljeno“, ako se pšenica odmah tretitra sredstvima za zaštitu. Mada njihova efikasnost nije ista, postoje preparati s visokim stepenom suzbijanja te bolesti.
Nauka se, kako je rekao, ne bavi proizvodnjom sorte pšenice koja bi bila otporna na tu bolest, jer se retko pojavljuje i istraživanje ne bi imalo komercijalne efekte.
R. D. J.