PKV: Ruralni turizam vredan ulaganja

Naša sela i salaši, s prirodnim i istorijskim okruženjem, i poljoprivredna gazdinstva u njima, postaju iz godine u godinu sve atraktivnije i sve poželjnije turističke destinacije. Ruralni turizam je u ekspanziji i uzima sve veći deo ukupnog turističkog kolača, iako velike mogućnosti za njegov razvoj nisu ni izbliza iskorišćene.

To je osnovni utisak sa skupa o ruralnom turizmu, koji su danas u Novom Sadu organizovali Privredna komora Vojvodine i „Dnevnik – Poljoprivrednik“ ad. Učesnici su poslali i poruku da je razvoj ove delatnosti vredan truda. Uz predsednika Privredne komore Vojvodine Boška Vučurevića, bili su i sekretari za poljoprivredu mr Mladen Petković i usluge Branislav Marić, Vedrana Dragičević iz Privredne komore Srbije, mr Milan Jarić iz Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, prof. dr Igor Stamenković, Milica Šušnjić iz Turističke organizacije Vojvodine, prof. dr Boris Kuzman iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede, dva iskusna salašara Geza Katai i Rale Nićin (Karin salaš) i Nikola Grcić iz marketinške agencije „Eksplor“.

Boško Vučurević pohvalno se izrazio o napretku ruralnog turizma u Vojvodini, ali je naglasio da moramo mnogo raditi i učiti, a imamo i od koga. Izneo je primer naših komšija u Mađarskoj, gde pojedina sela beleže po 250.000 turističkih dolazaka, a pojedine banje i po 400.000. Oni su dobili velika sredstva iz evropskih fondova i napravili deset novih banja, rekao je Vučurević, a to je nauk i za nas. Vučurević se založio za sinergiju svih činilaca u ovoj oblasti u Srbiji, od Vlade do mesnih zajednica.

Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam, kako je istakao mr Milan Jarić, uložio je ove godine, putem konkursa, 300 miliona dinara u izgradnju turističke infrastrukture, opremu za ugostiteljstvo i oživljavanje starih zanata.

S. K.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra