Naše a ukrajinsko – podolsko goveče

Ova stamena rasa goveda koju smo decenijama koristili najpre za vuču, potiče iz regije Podolije, koja se prostire na području Ukrajine, Moldavije i Rumunije. Poznata je po izdržljivosti, otpornosti na teške uslove i visokom proizvodnom potencijalu. Ima karakterističan izgled snažnog tela, srednje je veličine i kratke dlake.

Podolsko goveče je krupno, grube konstitucije. Masa krava je od 400 do 600 kg, a bikova 750 do 1000 kg. Telo je sivo, a gubica, vrhovi rogova i papci su uvek tamno pigmentisani. Ima izuzetno velike rogove u obliku lire, čija dužina može biti i 1 m, a raspon i do 1,5 m. Kasnostasna su goveda, junice se pripuštaju sa 2 do 2,5 godine starosti. Telad pri teljenju imaju masu između 18 i 40 kg. Potpun porast krave dostižu tek posle 5 godina. Mlečnost krava podolske rase je 700-1.100 kg mleka sa 4% mlečne masti, što znači da je mlečnost tolika da se tele othrani. Laktacija obično traje 7-8 meseci. Kvalitet mesa podolca je loš, jer je meso, kao i kod ostalih radnih rasa goveda, suvo i žilavo. Mišići su slabo prožeti lojem.

Podolska rasa iz Vojvodine uticala je na stvaranje kolubarskog govečeta u Srbiji u području gornjeg toka reke Kolubare i na govedarstvo Bosanske Posavine, gde je gajeno posavsko goveče ili posavska gulja. Prodorom simentalaca u Vojvodinu, podolac je poslužio kao osnova za stvaranje domaće šarene rase. Sve do pre 100 godina podolska rasa je bila rasprostranjena svuda po Vojvodini i Slavoniji, tj. u rejonima izrazite poljoprivredne proizvodnje, dok je kasnije njegov rejon rasprostranjenosti sveden na jedan deo Banata, i to onaj oko Deliblatske peščare i na padine Fruške gore.

Podolsko goveče se često koristi u poljoprivrednoj proizvodnji zbog sposobnosti da izdrži surove klimatske uslove i teške radne uslove. Njihova izdržljivost i sposobnost da se prilagode različitim okruženjima čine ih popularnim izborom za uzgoj u regijama s oštrim klimatskim uslovima. Sosobni su da se adaptiraju na razne klimatske prilike, a među dobrim osobinama su otpornost na bolest , sposobnost kompenzacije posle nepovoljnih uslova, lako teljenje, praktično potpuno bez pomoći, kao i dobre materinske osobine.

Kako bismo sačuvali ovu odumiruću rasu, u Vojvodini se ovom govečetu daje nova uloga aktivne zaštite staništa. Po uzoru na severnije zemlje, gde se ono čuva i gaji, i kod nas se sada trska “kosi” uz pomoć ovog govečeta. aime, ono je veoma pogodno za održavanje zaštićenih travnih staništa i revitalizaciju močvarnih staništa, jer nije preterano zahtevno i rado se hrani mladom trskom, lošeg kvaliteta.

 I. Š.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra