Hajduci su njome zaceljivali rane

Ova višegodišnja zeljasta biljka (Achilleamillefolium) iz porodice glavočika (Asteraceae) poznata je još i kao hajdučica, sporiš, stolisnik, jalovi mesečnjak i kunica. Dobila je naziv hajdučka trava, jer su hajduci njome zaceljivali rane. Naučni naziv roda ove biljke potiče od grčke reči achillea-po Ahilu, koji je bio učenik Hirona i ovom biljkom zacelio ranu Telefusu.

Stablo dostiže visinu do jednog metra i grana se samo u gornjem delu. Listovi su trojno perasto raspodeljeni na veliki broj sićušnih režnjeva, na osnovu čega je i sama vrsta dobila jedan od narodnih naziva stolisnik, a i naučni millefolium (mille – hiljadu, folium – list). Stablo i listovi su maljavi, ali samo dok su biljke mlade, dok kasnije većina malja otpadne.

Cvasti glavice raspoređene su u obliku štita na vrhovima grana i sadrže dve vrste cvetova: jezičaste, raspoređene po obodu i obojene u belo do roze, i cevaste, u centru žuto obojene. Koriste se nadzemni deo biljke u cvetu (Millefolii herba), ili cvetovi (Millefolii flos). Prijatnog je mirisa, a cveta od juna do oktobra. Bere se u fazi punog cvetanja tokom juna, jula i delom u avgustu, i to cvet sa stabljikom dužine do 15 centimetara ili samo cvast sa stabljikom do 2 cm dužine.

Suši se povezana u male bukete, na promaji ili u sušarama. Suva biljka je izuzetno aromatičnog mirisa. Čuva se u papirnim kesama i kartonskim kutijama, u suvim i hladnim prostorijama, zaštićena od svetlosti, oko godinu i po dana. Osušena biljka je aromatičnog mirisa i ima gorak ukus, zbog prisustva gorkih materija koje pripadaju seskviterpenskim laktonima, kao npr. ahilicin. Pored gorkih materija, bogata je etarskim uljem (oko 1 odsto), vitaminom K, taninima, organskim kiselinama i dr.

R. D. J.

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime